Bosna i Hercegovina nije postigla napredak na putu ka EU, bh. političari bi trebalo da usklade retoriku s konkretnim aktivnostima na tom putu, a usvajanje zaključaka o ubrzanom statusu kandidata bez ubrzavanja reformi neophodnih za sticanje statusa kandidata nije realno, upozorili su u Delegaciji EU u Sarajevu u izjavi za “Nezavisne novine”.
Ovo je gotovo nediplomatsko upozorenje da BiH ozbiljno kasni s evropskim reformama, a bh. političari su dobili “packu” da se ne trude da reforme sprovedu u djelo.
“Kako bi zemlja napredovala na putu ka EU, lideri u BiH moraju uskladiti svoju retoričku spremnost za članstvo u EU s konkretnim aktivnostima koje će omogućiti napredovanje ka budućnosti u EU. Pored toga, vodstvo RS mora osigurati povratak u državne institucije u punom kapacitetu kako bi bile usvojene reforme koje su u interesu svih građana BiH i koje će pomoći ovoj zemlji da napreduje ka EU”, kažu oni.
U Delegaciji ukazuju na 14 prioriteta koji su istaknuti u Mišljenju Evropske komisije za članstvo u EU, te upozoravaju da BiH čini “minimalni napredak” da zadovolji te prioritete.
“Nije postignut dogovor o rješavanju neusklađenosti BiH s presudom u slučaju ‘Sejdić i Finci’ i sličnom sudskom praksom, te poboljšanju integriteta izbora. Po pitanju vladavine prava i borbe protiv korupcije odavno je trebalo uskladiti Zakon o sukobu interesa, Zakon o javnoj nabavci i izmjene Zakona o VSTS sa standardima EU, a Dom naroda je u četvrtak prošle sedmice propustio sjajnu priliku za napredovanje na polju jačanja vladavine prava u BiH. Nadalje, BiH nije u potpunosti usklađena s odlukama EU o spoljnoj i bezbjednosnoj politici, uključujući sankcije protiv Ruske Federacije”, ističu oni.
Ponovili su potvrđenost Evropske unije da je budućnost BiH u EU.
“Međutim, put ka EU podrazumijeva i obaveze za ispunjavanje određenih standarda demokratije, funkcionalnosti institucija, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave”, kažu oni.
Faris Kočan, stručnjak za evropske integracije iz Slovenije, kaže za “Nezavisne” da Brisel neće moći ništa učiniti ako BiH jasno ne ukaže da ima interes za sprovođenje reformi. Međutim, kako on kaže, rat u Ukrajini je ponovo usmjerio pažnju EU na zapadni Balkan.
“Teme vezane uz jugoistočnu Evropu postaju tumačene kroz prizmu Ukrajine, tako da će se vjerovatno i odnosi između EU i jugoistočne Evrope promijeniti. Sad pitanje je da li će biti to dovoljno da BiH dobije status kandidata. Moja procjena je da neće, ali da će EU posvetiti više pažnje BiH. Jedan primjer za to je EUFOR, drugi primjer je učestvovanje u Neumu kada su se vodili razgovori o Izbornom zakonu”, rekao je Kočan.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, smatra da samo naivni mogu povjerovati u iskrene namjere političara na vlasti da žele u EU.
“Ovdašnje političke elite nikada nisu bile zainteresovane za EU integraciju, jer ovaj proces zahtijeva rad, vjerovanje u evropske vrijednosti, njihovo razumijevanje i prakticiranje. Sve to ne vidimo od naših političara. Oni su se negdje u potaji nadali da će im EU progledati kroz prste, da će iznaći ‘prečicu’, prema kojoj u BiH sve funkcioniše, i na kraju govorili su ono što je prijemčivo za uho evropskih zvaničnika. Čim su im okrenuli leđa, oni su činili sve, odnosno nisu činili ništa na ispunjavanju uslova. Čak su se bunili zbog strogih i stalnih uslovljavanja, krivicu, po dobrom starom običaju, prebacujući na nekog drugog”, naglašava ona.
Poseban problem je, kako ističe, što je dio građana već napustio BiH, a dio ljudi na ovaj ili onaj način podržava ovo što rade političke elite.
“Pri tome ne želim amnestirati ni EU od njene odgovornosti – bavljenje samom sobom do izbijanja žarišta u srcu Evrope, ‘balkanizacije’ i prihvatanja onih vrijednosti koje nemaju veze s evropskim vrijednostima kao jedinice mjere u BiH”, ističe ona.
Izvor: Nezavisne
