Zbog sankcija Evropske unije i zabrane uvoza ruske nafte, u narednom periodu moglo bi doći do još većeg poskupljenja ovog energenta, kako u svim evropskim zemljama, tako i u Bosni i Hercegovini, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.
Naime, BiH veliki dio nafte i naftnih derivata uvozi preko Srbije, a od 1. novembra ovoj zemlji zabranjen je uvoz ruske sirove nafte, što će se odraziti na uvoz ovog energenta iz drugih zemalja, po višoj cijeni.
Podsjećamo, uvođenjem osmog paketa sankcija Evropske unije Rusiji, Srbija više neće moći da uvozi rusku naftu preko Jadranskog naftovoda (JANAF). Zorana Mihajlović, dosadašnja ministarka rudarstva i energetike Srbije u tehničkom mandatu, podsjetila je prije nekoliko dana da će Naftna industrija Srbije (NIS) od 1. novembra uvoziti samo nerusku naftu, i to 80 odsto, dok će preostalih 20 odsto biti nafta koju Srbija već ima.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, objašnjava za “Nezavisne” da od novembra stupa generalna obustava uvoza ruske nafte za Evropu.
“Realno je očekivati da cijene barela nafte na svjetskom tržištu dožive svoj dalji rast, jer ova cijena od 90 dolara po barelu nije ona target cijena, posebno iz razloga smanjenja kvota proizvodnje za dva miliona barela koje su uvele zemlje OPEC-a. U novembru nas susreću tri faktora u vezi s naftom i očekivanja su da se dođe do cijene od 120 dolara po barelu, koliku i žele zemlje izvoznice ovog energenta”, kazao je Bečarević.
Dodaje da se, prema svim prognozama i analizama, veoma lako može desiti da se u toku novembra ili decembra drastično poveća cijena nafte i u BiH, i to posebno jer dolazi sezona grijanja.
“Sigurno je da će se najveći poremećaji desiti u vezi sa dizel gorivom, što se u Hrvatskoj već dešava. Da nema subvencija i ograničenja cijena goriva od Vlade Hrvatske, cijena dizela bi tamo bila 4,10 ili 4,20 kada računamo u konvertibilnim markama. Ovo je ogroman udar i očekuje se da će se talas povećanja cijena preseliti u BiH. Ako dođe do povećanja cijena barela, kako se prognozira, u narednih mjesec-dva, nijedan derivat neće biti ispod tri KM, a kretali bi se do četiri KM, sve zavisi u kojem periodu i koji derivat”, naglasio je Bečarević.
Ekonomista Admir Čavalić istakao je da je bitno napomenuti da, uprkos zabrani uvoza ruske nafte, neće doći do nestašice ovih energenata.
“Postoje drugi izvori snabdijevanja. Mislim da je moguće da će doći do povećanja cijena, ali ne vjerujem da će to biti drastično povećanje i da će se ta visoka cijena održati jer, ponavljam, neće biti nestašice. Do rasta cijena će možda doći i zbog činjenice da rastu cijene i drugih energenata, prirodnog plina, električne energije, kao i ogreva, peleta, uglja i drugog. Sve su to energetske alternative, i cijena jedne alternative povećava cijenu druge, tako da je veoma realno očekivati visoke cijene tokom zime. Moramo pratiti i globalna dešavanja, OPEC planira smanjiti proizvodnju nafte, a Džo Bajden, predsjednik SAD, najavio je da će aktivirati rezerve. Vidjećemo kako će Evropa na sve ovo reagovati, ali činjenica je da će i Evropa biti u krizi”, objasnio je Čavalić.
Izvor: Nezavisne
