Ohrabrenje, lijepa riječ, naglašena želja za pomoć oboljelom, spasen život i spremnost da u dramatičnim trenucima pokaže visoku stručnost, znanje i ljekarsku etiku, uticali su da Mirjana Šinik Kajzer, specijalista urgentne medicine, postane jedan od najomiljenijih ljekara u svojoj sredini.
Ona je od 2011. načelnik Prijemno-urgentnog trakta Bolnice Gradiška. Prethodno je 11 godina radila u Hitnoj službi Doma zdravlja.
“Pacijent očekuje pažnju, ohrabrenje, objašnjenje, on želi da bude saslušan, a ljekar strpljiv i pažljiv. Trudim se da tako postupam. Prvenstveno sebi, postavila sam visoke standarde. Želim da budem zadovoljna urađenim, a to je garancija da je zadovoljan i pacijent”, objašnjava Mirjana svoje principe kojih se pridržava od početka, kada je, prije tri decenije, odlučila da medicina postane njen životni poziv.
Mirjanin otac Dragoljub, nakon osnovne škole u Gornjim Podgradcima, prepoznao je kod nje karakterne osobine primjerene medicini.
“On je zaključio da bih medicinu prihvatila kao svoj konačan izbor. Nisam bila u potpunosti odlučna šta bih izabrala za svoje zanimanje. Pisala sam poeziju, objavljivala u časopisima. To je i sada dio mene. Novinarstvo, odnosno žurnalistika, takođe je bilo u užem izboru”, objašnjava Mirjana period kada je konačno odredila svoj životni put i posvetila mu se svim svojim bićem.
Poslije skoro dvije i po decenije u bijelom mantilu, na odgovornom poslu, shvatila je suštinu i ugradila sebe u medicinu. O svojoj svakodnevici i bolničkom odjeljenju kojim rukovodi opširno priča.
“Sedmično u Prijemno-urgentnom traktu primimo od 300 do 350 pacijenata. Od toga broja, trećina ostaje na bolničkom liječenju. Prijem se odvija po principu prioriteta, odnosno stepena hitnosti. Trijažu obavljaju ljekari specijalisti, zajedno sa edukovanim tehničarima. Prvi i drugi stepen hitnosti su šokantna stanja, respiratorno ugroženi pacijenti, komatozna stanja… Oni imaju prednost za preglede, dijagnostiku i zbrinjavanje. Odmah i bez zadrške.”
Prijemno-urgentni trakt Bolnice Gradiška osnovan je u martu 2012. godine. To je Služba urgentne hospitalne medicine, koja pruža multidisciplinaran pristup pacijentu.
Ovdje zbrinjavaju i upućuju pacijente na pripadajuće odjele pulmologije, interne medicine, hirurgije, ortopedije, urologije, ORL, psihijatrije, neurologije, pedijatrije. To su osobe koje imaju akutno pogoršanje bolesti, traumatizovani pacijenti, objašnjava načelnica Šinik Kajzer, čija je uloga, zajedno sa timom ljekara i medicinskih tehničara, te drugog osoblja, od presudnog značaja.
“Urgentna medicina je jedna od najtežih grana, gdje je potrebno hitno djelovati, jer je ovdje vrijeme jednako život. Tu nema mogućnosti za dodatne konsultacije prije uspostavljanja dijagnoze ili odluke o daljem liječenju. Presudno je funkcionisanje, odnosno zbrinjavanje pacijenta u toku takozvanog zlatnog sata, pogotovo u slučaju reanimacije”, dodaje ona.
Na ovom kompleksnom i odgovornom poslu, pojašnjava naša sagovornica, angažovano je još 13 mladih ljekara različitih specijalnosti, među kojima su Marija i Jelena Garača, Branko Pejaković, Srđan Vukobrad, Tatjana Radulović, Ljiljana Škrbo, Sonja Preradović, Anja Branković, Milena Pavlović, Nevena Kovačić, Aleksandar Šiljak, Milan Cvijić, Siniša Čikić, Duška Vranić, Gorjana Golić, Gorica Čanković, Bojan Vujanović… Za njih, svoje saradnike, tvrdi da su, kao i medicinske sestre i tehničari, požrtvovani, karakterni, strpljivi, sa izraženom kolegijalnošću i visokim stepenom znanja.
Na pitanje šta je za nju najveća zahvalnost nakon spasenog života, jasno odgovara.
“Osmijeh i olakšanje svakog zbrinutog pacijenta, to je za mene najveća zahvalnost, dokaz uspješne dijagnoze i postupka liječenja. Zadovoljstvo pacijenta, nakon prestanka tjeskobe, smatram krunom uspjeha. Medicina, za mene, nije samo posao, već način, stil života. Uspjeh je ako sam uradila sve što nalaže struka, a kod pacijenta, u njegovim očima, prepoznala zadovoljstvo i olakšanje.”
Tako svoj posao i svoje principe objašnjava ljekar i humanista Mirjana Šinik Kajzer.
Ona, kako reče, svoj posao ne nosi kući, nego je posvećena porodici, sinu Andreju i suprugu Slavku.
Tu odmara, prikuplja energiju za posao u bolnici.
Dnevna bolnica
Mirjana Šinik Kajzer objašnjava, kao vitalan, segment Dnevne bolnice, kao veoma uspješan.
U okviru Prijemno-urgentnog trakta od 2012. godine postoji ova organizaciona jedinica. Namijenjena je pacijentima kojima je neophodno bolničko liječenje, odnosno opservacija kraća od 24 časa.
“Za takve potrebe imamo šest kreveta. Najčešće tu zbrinjavamo pacijente kojima su neophodni krv i drugi krvni derivati, liječenje autoimunih neuroloških oboljenja, kod povećanja vrijednosti šećera u krvi, endoskopskih pretraga, malih hirurških zahvata. U Dnevnoj bolnici, gdje godišnje zbrinjavamo od 1.000 do 1.300 pacijenata, radimo dijagnostiku, terapiju, monitoring zdravstvenog stanja”, objasnila je Mirjana Šinik Kajzer.
Izvor: Nezavisne / Milan Pilipović
