Rod jagode na otvorenom čija berba je, sa dvonedjeljnim zakašnjenjem, krajem maja počela u potkozarskom i lijevčanskom kraju, umanjen je za trećinu zbog dugog kišnog perioda i niskih temperatura, posebno noću.
Ilija Kovačević, proizvođač jagoda iz Turjaka, kaže da je jagodu zasadio na tri i po dunuma, te računa da će imati roda tonu i 200 kilograma. Prethodnih godina na istoj površini proizvodio je dvije tone jagode. Kovačević kaže da je mraz uništio prve cvjetove jagode i time prvi krug berbe, a hladnoća umanjila kvalitet preostalih plodova.
“Ustaljena su tri kruga berbe u razmacima pet do sedam dana. Ove godine izostala je rana berba, a to je posljedica mraza. Kasnije se okišalo, temperature uveliko variraju od sedam do približno trideset stepeni Celzijusa. To je za jagodu, kojoj je potrebno mnogo sunčanih dana, veoma nepovoljno”, požalio se Kovačević.
Cijena i potražnja
Ovaj proizvođač jagode ipak naglašava da su ovogodišnje cijene veće nego lani, što je za njega ipak povoljnost koja djelimično može nadomjestiti štetu zbog lošeg vremena.
“Prodaja ne predstavlja problem, jer je potražnja velika. Otkupna cijena je tri KM po kilogramu, tokom cijele sezone. To je za marku više nego prošle godine. Inače, osim jagode u našim selima, drugo voće uopšte nije rodilo; nema trešnje, kajsije, breskve, kruške, šljive, gotovo ništa za ubrati s grane sve do jesenjih, kasnih sorti jabuke”, rekao je Kovačević za Srpskainfo.
Nešto ranije berba je počela u lijevčanskim plastenicima i ove jagode su u prvoj polovini maja, u većim količinama, dospjele na pijace i u prodavnice.
Usljed loših klimatskih uslova i bitno umanjene proizvodnje maloprodajne cijene jagode su bitno povećane i iznose od šest do osam KM po kilogramu. Voćari, posebno vlasnici velikih plantaža kruške, jabuke i breskve, kažu da su tek sada u potpunosti vidljive štete od mraza tokom aprila.
Rano cvjetanje
U Udruženju voćara Republike Srpske, sa sjedištem u Podgradcima kod Gradiške, naglašavaju da su najveću štetu pretrpile šljiva, kruška i trešnja, ali i kajsija i breskva, posebno u dijelovima na većoj nadmorskoj visini.
Najviše je ugroženo područje Potkozarja, smatra Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske. U pojedinim voćnjacima šteta će biti i sto odsto.
Šljive neće biti ni za pekmez, a o drugim potrebama nema svrhe govoriti.
“Približno pola vijeka proizvodim voće, ali nikada do sada nije se desilo da na stablima šljive nema niti jednog ploda. Uvijek je bilo bar malo, ali ove godine na granamа je samo lišće. Jabuka je u nešto boljem stanju, zbog kasnijeg cvjetanja, mada je i rod ovog voća skroman i lošijeg kvaliteta”, navodi Dojčinović.
Voćar Marinko Šljivar iz Jablanice kaže da je ova godina veoma loša, ali i da situacija u susjedstvu nije mnogo bolja, na području dubičkog i prijedorskog kraja.
Vegetacija je počela u februaru i martu, voćke su rano iscvjetale, a potom je zahladilo. Temperature se spustila ispod nule i tu više nije bilo pomoći – smatra Šljivar.
Urbano voćarstvo
Voćari se nadaju da će manjak voća djelimično nadomjestiti neka bolja cijena jabuke, dunje, mušmule, lješnika i još nekih kasnijih vrsta.
U posljednjih sedam godina ponavljaju se identične klimatske nepogode i zato, smatraju stručnjaci u oblasti voćarstva, treba poštovati preporuke o mjestima zasnivanja voćnih zasada.
Manji zakloni ili pravilan izbor lokacije, gdje je temperaturа tokom mrazovitih dana viša za samo jedan stepen, može biti spasonosno rješenje.
Iskustvo ukazuje da treba poštovati rejonizaciju i birati istočne padine, koje će omogućiti da cvjetanje bude malo kasnije, kao i sadnja sorti koje imaju kasno cvjetanje. Krečenje stabala je jedna od mjera preventivnog djelovanja da kasnije krenu sokovi u stablu, smatraju i agronomi, članovi lokalnih savjetodavnih službi.
Karakteristično je da su štete od mraza i hladnoće najmanje na voćkama u takozvanim urbanim područjima. U zasadima blizu većih naselja, na manjim parcelama okruženim kućama i drugim stambenim objektima, na takozvanim okućnicama, rodile su trešnje, kruške, šljive, breskve, kajsije… To je potvrda da su minimalne razlike u temperaturi i zakloni od vjetra sačuvali cvjetove i plodove.
Izvor: srpskainfo.com | Autor: Milan Pilipović
