Cookie Consent by Free Privacy Policy website

Analiza- Šta se promijenilo nakon ulaska Hrvatske u Šengen?

Nakon ulaska Hrvatske u šengensko područje početkom januara pojavile su se velike gužve na izlazima iz BiH prema Hrvatskoj, pa je u javnosti stvorena nedoumica da li je u pitanju novi režim na granicama ili su za velike gužve krivi novogodišnji i božićni praznici.

Ako šengensku granicu prelazite kao putnik, nećete imati dodatne probleme, ali ako se bavite špediterskim poslovima i imate firmu u BiH, imaćete više problema na granicama u odnosu na raniji period.

Kako je za “Nezavisne” rekla Franka Vican Bošković, portparolka Granične policije BiH, povremene gužve za putnike zabilježene su tokom praznika, što je, kako je naglasila, bilo očekivano.

“Trenutno nema većih zadržavanja na graničnim prijelazima. Republika Hrvatska još od ranije primjenjuje važeće odredbe Zakonika o šengenskim granicama, tako da na zajedničkim lokacijama graničnih prelaza između BiH i Hrvatske nema promjena prilikom obavljanja granične kontrole”, rekla je ona.

Naglasila je da je ove godine zabilježeno više prelazaka granica nego prethodne, dodajući da je od 10. do 17. januara prošle godine evidentirano 321.008 putnika koji su prešli granicu, dok je u istom periodu ove godine zabilježen prelazak granice 392.938 osoba.

“Očigledno je da je ove godine došlo do porasta prometa osoba u navedenom periodu 2023. godine i to za 22,41 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine”, rekla je Vican Boškovićeva.

I u Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske je potvrđeno da nema promjena.

“Obavještavamo vas da nakon 10. januara 2023. godine i završetka praznika nisu zabilježene značajnije gužve i čekanje na ulasku u Hrvatsku iz BiH”, rekli su iz ovog ministarstva za “Nezavisne”.

Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, rekao je da, što se tiče BiH, nije bilo nikakvih izmjena jer je Uprava već ranije sve carinske postupke uskladila sa zakonskom legislativom EU.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za međunarodni i unutrašnji transport RS, kaže da je za prevoznike situacija lošija nego što je bila prije ulaska Hrvatske u Šengen, jer su, kako je rekao, fitosanitarne službe Hrvatske skratile radno vrijeme.

“Situacija je gora, dugo se čeka na prelazak, a svi vozači koji voze kvarljivu robu podložnu fitosanitarnim inspekcijama moraju još duže čekati nego prije”, kaže Grbić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li su prevoznici pokušali da riješe problem kod domaćih i hrvatskih vlasti, on je rekao da je odgovor uvijek taj da je Hrvatska u Šengenu i da sada važe pravila EU.

“Naše institucije u RS i BiH nisu mogle da riješe probleme ni prije ulaska Hrvatske u Šengen, a kamoli sada”, rekao je on.

Inače, hrvatski granični službenici dobili su Pravilnik EU o šengenskim kontrolama, koji na više od 150 stranica gusto kucanog teksta objašnjava koja su njihova prava i obaveze pri kontroli šengenske granice.

Poseban odjeljak bavi se pravima putnika koji prelaze granicu, a naglašeno je da svaki putnik mora biti informisan o svim postupcima kontrole koji se sprovode, kao i da ima pravo na profesionalan, pristojan i prijateljski odnos graničnih službenika.

“Svaki putnik mora dobiti informaciju o tome kako se obrađuju njegovi podaci u kontekstu kontrola na granici, uključujući i provjere baza podataka, kao i podatke koji se odnose na procesuiranje njegovih privatnih informacija. Sve relevantne informacije treba da budu objavljene na graničnim tačkama i na jezicima koji se uobičajeno koriste za slične komunikacije”, naglašeno je.

Takođe, granični službenici obavezni su da na zahtjev putnika pokažu svoj bedž sa službenim brojem i, ako prilike dozvoljavaju, ime i prezime.

Takođe, šengenska pravila preporučuju graničnim službenicima da vode računa da se ne stvaraju nepotrebne gužve prilikom prelaska granice.

“Granični službenici moraju naći balans između potreba da se osigura nesmetan prelazak granice ljudi koji ispunjavaju neophodne uslove, a koji predstavlja najveći broj putnika”, naglasili su.

U ophođenju, granični službenici su dužni da se putnicima ne obraćaju kao prema potencijalnim kriminalcima ili kao prema nekom ko želi ilegalno da uđe na teritoriju Šengena.

“Pitanja treba postaviti izbalansirano i na prijateljski način. Putnici ne bi trebalo da osjete da su pitanja neprijatna, a na postavljena pitanja treba odgovoriti činjenicama i na pristojan način”, istaknuto je.

Posebno poglavlje odnosi se na to da kao državljanin treće zemlje ne možete ni u kom slučaju preći granicu, a da nadležni službenik ne provjeri vaše podatke i putna dokumenta. Ovo možete eventualno izbjeći samo ako ste šef države ili vlade ili u njihovoj pratnji. Naime, ako se putem diplomatskih kanala zvanično najavi prelazak granice za ovu kategoriju putnika, možete ući na teritoriju Šengena bez kontrole.

Koje su preporuke dobili hrvatski granični policajci

  • Svaki putnik mora biti informisan o svim postupcima kontrole koji se sprovode, kao i da ima pravo na profesionalan, pristojan i prijateljski odnos graničnih službenika;
  • Obavezni su na zahtjev putnika pokazati svoj bedž sa službenim brojem i, ako prilike dozvoljavaju, ime i prezime;
  • Preporučuju se da vode računa da se ne stvaraju nepotrebne gužve prilikom prelaska granice;
  • Moraju naći balans između potreba da se osigura nesmetan prelazak granice ljudi koji ispunjavaju neophodne uslove, a koji predstavlja najveći broj putnika;
  • Dužni su da se putnicima ne obraćaju kao prema potencijalnim kriminalcima ili kao prema nekom ko želi ilegalno da uđe na teritoriju Šengena;
  • Pitanja treba postaviti izbalansirano i na prijateljski način. Putnici ne bi trebalo da osjete da su pitanja neprijatna, a na postavljena pitanja treba odgovoriti činjenicama i na pristojan način;
  • Državljanin treće zemlje ne možete ni u kom slučaju preći granicu, a da nadležni službenik ne provjeri njegove podatke i putna dokumenta.
Izvor: Nezavisne | Dejan Šajinović
6,200FansLike