“Peti je dan nakon izbora u BiH i na žalost zbog neizvršavanja zakonskih obaveza više od 1.000 biračkih odbora nije ispunilo propisane obaveze“, rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a BiH.
“Riječ je o oko 16 odsto čime je Centralna izborna komisija bila spriječena da u roku od 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta javnosti prezentuje rezultate sa skoro 1.000 izbornih mjesta. Zbog njihovog nerada veliki je teret pao na opštinske i gradska izborne komisije“, rekao je Arnautović.
Dodao je da je CIK izdao naredbu pojedinim opštinskim i gradskim odborima.
“Birački odbori sa izbornih mjesta na koja se odnose naredbe nisu zakonito završili posao. Riječ je o pogrešno pakovanju izbornih materijala, pogrešno popunjavanju obrazaca. Tako smo na primjer imali slučaj da kandidat ima više glasova od njegove političke stranke, što je nemoguće ili ukupan broj važećih listića nije isti kao ukupan broj važećih glasova”, dodao je Arnautović.
U CIK-u su prokomentarisali i tvrdnje opozicije u Republici Srpskoj koja optužuje za “izbornu krađu“.
“Što se tiče eventualnih, kako kažu iz opozicije ‘izbornih krađa’, napominjem da se brojanje vrši na biračkim mjestima od strane biračkih odbora. CIK u tom smislu nema odgovornost, ali bi imao ako ne bi ispitali sve navode i ako ne bi preduzeli sve zakonske radnje. Prije nego izvršimo provjere rano je govoriti da li je nešto tačno ili ne. Na nas ne smije uticati bilo kakva atmosfera. Mi moramo raditi na osnovu zakona bez obzira što uvažavamao zabrinutost”, istakli su iz CIK-a.
Iz CIK-a su prokomentarisali i mogućnost poništavanja izbora, odnosno ponavljanja.
“Zakon je jasno precizno kada se izbori poništavaju. Sagledaćemo da li ima tih uslova. Naprimjer, ono gdje kandidat koji je umalo pobijedio dobije nula glasova naravno da je to sumnjivo i naravno da ćemo po službenoj dužnosti tražiti da se ponovo broji i sve ispita. Tek kada se sve ispita moći ćemo reći ima li elemenata za poništavanje izbora. Nemojte sumnjati u nijednom trenutku da će se sve voditi transparentno”, navode iz CIK-a i dodaju da će utvrditi je li bilo paralelnih štamparija, dopisivanja…
“Na osnovu materijalnih dokaza se donose odluke, a ne na osnovu rekla kazala ili nečijih želja”, istakli su iz CIK-a.
Arnautović je ukazao i na činjenicu da su iz pojedinih biračkih odbora revnosno izvještavali stranke kojima članovi odbora pripadaju, a ne CIK-u.
“Kao nikad prije je do sada poseban značaj je dat ovoga puta edukaciji članova komisija. Međutim, razlog propusta nije u neznanju. Razlog za kašnjenje nije neupućenost članova izbornih odora, nego činjenica da su ih imenovali politički subjekti”, smatra Arnautović i dodaje da je nekima bilo najbitnije da o rezultatima izvještavaju stranku koja ih je predložila, a ne gradsku ili opštinsku izbornu jedinicu.
“Dok god politički subjekti budu imali monopol nad sastavom političkih odbora, imaćemo ovakvu situaciju”, rekao je Arnautović.
Iz CIK-a dodaju da pojedine stranke imenuju članove biračkih odbora koji ne znaju razliku između Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentarnu Skupštinu Bosne i Hercegovine.
Arnautović se osvrnuo i na prijedloge CIK-a vezane za tehnološko unapređenje izbornih procesa. Podsjetio je da je CIK još 2017. predlagao što bi se moglo poboljšati, ali da oni to ne mogu sami uvesti.
“Centralna izborna komisija nije zakonodavac. Mi ne možemo uvoditi nove tehnologije bez odluke parlamenta. On mora donijeti zakon”, rekao je on i dodao da mi u ovom trenutku objavljujemo preliminarne rezultate.
“Sve dok je taj proces u toku nije dozvoljeno podnositi žalbe za ponovno brojanje ili prigovore”, rekao je Arnautović.
Iz CIK-a su najavili da će biti i novčanog kažnjavanja za one koji su kršili pravila, te je moguća i zabrana rada od četiri godine.
Izvor: Nezavisne / Vedran Radenović
