Drastičan pad dijagnostičkih procedura sa 23.759 u 2019. godini na 13.594 u 2020. godini dovešće do kasne dijagnostike raznih oboljenja, a samim tim i početka liječenja u kasnijem stadiju, što povećava broj nepovoljnih ishoda.
„Dolazak vakcina u BiH odgođen zbog korone“, napisao je jedan od ovdašnjih tviteraša.
Zbog korone je sve na čekanju, pandemija je vlastima na svim nivoima postala izgovor za sve što nisu učinili da bi građani u Bosni i Hercegovini živjeli bolje, bila je povod da izvrše nove pljačke budžeta, poput nabavke neispravnih respiratora ili skalamerije koju su nazvali pokretnom bolnicom (još se ne zna da li je novac plaćen za nju vraćen u budžet RS).
Sada svi čekaju vakcine protiv Covid-19, koje nikako da stignu, jer su oni koji odlučuju o tome poput rogova u vreći, pa umjesto da nađu efikasna rješenja i pojednostave procedure nabavke, dodatno komplikuju situaciju koja prijeti potpunim raspadom zdravstvenog sistema, u oba entiteta i svim kantonima.
Korona je postala plašt koji pokriva sve ostale propuste i nedjelovanja institucija, zato je imperativ da se konačno nabave veće količine vakcina kako bi se krenulo u proces imunizacije.
To je i uslov da se zdravstveni sistemi u Republici Srpskoj i Federaciji BiH vrate u režim rada koji je funkcionisao prije izbijanja pandemije. Ruku na srce, i tada su bili na ivici, a korona ih je gurnula preko ivice.
„Zbog pandemije koronavirusa došlo je do značajno manjeg pružanja ostalih zdravstvenih usluga, kako dijagnostičkih, tako i terapijskih, smanjen je broj operativnih zahvata i drugih procedura“, rekao je za Žurnal bivši ministar zdravlja RS Slobodan Stanić.
On kaže da do sada nisu postojali tačni podaci o kolikom padu obima pružanja ostalih zdravstvenih usluga se zapravo radi.
„U januaru 2021. godine bolnica Gradiška uputila je relevantnu, ali šturu Informaciju o stanju pružanja usluga JZU te bolnice za 2020. godinu iz koje se jasno vidi da je drastično smanjen broj ostalih zdravstvenih usluga, koje nisu u vezi sa Covid-19“, istakao je Stanić.
U Informaciji su, osim podataka za 2020. godinu, dati uporedni podaci i za dvije godine ranije, 2019. i 2018. godinu. Informacija je pokazala da je broj bolnički liječenih pacijenata u 2018. godini bio 9.952, u 2019. godini 9.852, da bi u 2020. godini taj broj pao na 7.061 pacijenata koji su se liječili u ovoj bolnici.
Još drastičniji je pad broja pruženih pregleda konsultativno specijalističke zaštite. U 2018. godini je takvih pregleda bilo 61.224, godinu dana kasnije taj broj je porastao na 82.608, da bi u 2020. godini, zbog pandemije, brojka pala na 44.606.
„Znači da je u prošloj godini broj pregleda prepolovljen. Kada se tome doda značajno smanjenje laboratorijskih usluga – 2018. godine ih je bilo 60.487, 2019. godine 64.535, a 2020. godine 49.750, kao i signifikantno smanjenje broja operisanih sa 2.012, koliko je u bolnici Gradiška operisano 2018. godine na 1.154 operisana u 2020. godini, shvatamo veličinu zaostatka koji će u budućnosti proizvesti brojne probleme“, upozorio je Stanić.
On je još ocijenio da će drastičan pad dijagnostičkih procedura sa 23.759 u 2019. godini na 13.594 u 2020. godini svakako dovesti do kasne dijagnostike raznih oboljenja, a samim tim i početka liječenja u kasnijem stadiju, što povećava broj nepovoljnih ishoda, u nekim situacijama i fatalne posljedice. Posebno kod malignih bolesti, veoma je važno rano otkrivanje bolesti, ali je pandemija korona virusa onemogućila mnogima sa zdravstvenim tegobama da uopšte dođu do ljekara, jer su zdravstvene ustanove postale gotovo nedostupne za građane, osim ako se ne sumnja da su inficirani Covid-19.
Doktor Stanić smatra da izvještaj bolnice Gradiška treba biti alarm nadležnim, prvenstveno Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, te da je potrebno već sada napraviti plan za prevazilaženje ovog stanja, kako bi se minimizirale zdravstvene posljedice izazvane indirektnim djelovanjem pandemije.
“U postpandemijskom periodu, uz puno angažovanje javnog i privatnog sektora, uz obezbjeđena sredstva i ljudske resurse, koji ce biti adekvatno nagrađeni za dodatne napore, ovi deficiti i njima izazvane posljedice se moraju ublažiti, jer, u protivnom, posljedice će biti nesagledive“, istakao je bivši ministar zdravlja RS.
On je napomenuo da je i u ostalim bolnicama u RS slično, ako ne i gore stanje, kao i u gradiškoj bolnici. Sasvim sigurno, ni bolnice u Federaciji BiH ne stoje ništa bolje, kada je ovaj problem u pitanju.
„Pandemija je jasno pokazala da bez zdravlja sve postaje ništa, da zdravlje nije potrošnja i da samo zdrav čovjek može stvarati novu vrijednost“, zaključio je doktor Stanić.
Nabavka vakcina protiv korona virusa, jasno je, nije samo pitanje obuzdavanja pandemije, ona je mnogo više, borba za ukupan zdravstveni sistem, koji je od marta prošle godine, kada se Covid-19 pojavio u BiH, ljudima u ogromnoj mjeri uskratio sve zdravstvene usluge. Dovoljno je reći da domovi zdravlja recepte izdaju kroz prozor, dok desetine ljudi čekaju u redu.
Izvor: zurnal.info | Piše: Ljiljana Kovačević
