Hrvatska je spremna na razgovor sa BiH o sistemu graničnih prelaza između BiH i Hrvatske koji bi podrazumijevao izgradnju novih i proširenje postojećih prelaza, proizlazi iz odgovora koje smo dobili iz Ministarstva finansija Hrvatske.
Pitanje smo uputili povodom spekulacija i nejasnoća u vezi s otvaranjem i kategorizacijom novog graničnog prelaza na brzoj cesti kod Gradiške, čiju gradnju preduzeće “Integral inženjering” iz Banjaluke ovih dana privodi kraju.
Pitanje je aktuelno jer izgradnja ceste neće biti od velike koristi ako Ministarstvo finansija Hrvatske ne završi izgradnju i ne otvori novi granični prelaz s hrvatske strane, koji će se nalaziti na toj dionici.
“U ovom trenutku držimo preranim za najave i nagađanja u pogledu otvaranja novih graničnih prelaza ili prekategorizacije postojećih, a prije početka službenih razgovora o sadržaju novog međudržavnog ugovora o graničnim prelazima, koji bi zamijenio postojeći sklopljen 2013. godine. Međutim, hrvatska strana razumije da je u cilju boljeg saobraćajnog povezivanja i privredne saradnje potrebno postojeći sistem graničnih prelaza proširiti novim graničnim prelazima i kategorijama graničnih prelaza”, odgovoreno je iz ovog ministarstva, koje je investitor izgradnje prelaza.
Pojasnili su da se infrastruktura na svim graničnim prelazima osigurava u skladu sa potrebama koje proizlaze iz kategorizacije svakog pojedinog graničnog prelaza određene međudržavnim ugovorima, u ovom slučaju između Republike Hrvatske i BiH.
Prema nekim neslužbenim najavama, prije kraja ove godine mogao bi biti pušten u saobraćaj prelaz za vozila za prevoz putnika, dok bi se pitanje prevoza robe rješavalo na nivou vlada dviju zemalja.
Međutim, i dalje nije jasno da li bi se išlo na novi sporazum, ili bi se potpisao aneks na postojeći, privremenog karaktera.
Paralizom vlasti na nivou BiH teško je očekivati aktivniji diplomatski angažman na bh. strani, posebno zato što postoje interne podjele u vezi s tim šta je prioritet kojoj strani.
Spekuliše se da je Hrvatska zainteresovanija za prelaz Svilaj nego za Gradišku zbog hrvatskog življa u Posavskom kantonu, dok je Banjaluci važnija Gradiška zbog lakšeg povezivanja sa Zagrebom, a Sarajevo želi Svilaj zbog toga što on leži na koridoru 5c koji vodi iz Sarajeva i povezuje taj dio BiH s Hrvatskom.
Republici Srpskoj, pak, odgovara da ostane ovakvo stanje jer bi onda putnici iz Sarajeva prema Zagrebu putovali auto-putem “9. januar”, što diže prihode “Autoputevima Srpske”, ali od toga nema ništa ako se ne otvori novi prelaz u Hrvatskoj.
U svakom slučaju, tipično za prostor bivše Jugoslavije – infrastruktura, poput auto-puteva, gradi se bez plana i dogovora susjednih zemalja, pa se onda dešava da se tek nakon završetka radova pokušava napraviti naknadni sporazum kako da se ti objekti koriste.
Na primjer, RS je izgradila auto-put Banjaluka – Gradiška, a most na Savi i dalje stoji neiskorišten jer nije riješeno pitanje brze ceste, a s druge strane EU je obustavila finansiranje dijela koridora 5c kroz RS kao dio sankcija protiv vlasti u Banjaluci, tako da je i taj dio projekta doveden u pitanje.
Izvor: Nezavisne