U Republici Srpskoj se ni ne naziru izmjene Zakona o zaštiti na radu, što u praksi znači da će i ubuduće radnici poput, recimo, građevinaca biti prepušteni milosti i nemilosti poslodavaca u slučajevima kada se usija živa u termometrima.
Iz resornog ministarstva kažu da bi Republička uprava za inspekcijske poslove trebalo češće da bude na terenu i obilazi poslodavce koji se bave djelatnošću gdje se rad odvija na otvorenom, kontrolišući da li se poslodavci pridržavaju preporuka Ministarstva i da li organizuju rad na način da zaštite zdravlje radnika.
Preporuke, međutim, ne znače ništa inspekciji, o čemu svjedoči i to da iz Inspektorata Srpske poručuju da inspektori mogu preduzimati samo one mjere koje su propisane zakonom i izricati samo one kazne koje su zakonom definisane.
“Važećim zakonima nije konkretno definisano pri kojim temperaturama bi poslodavci morali obustaviti radove u određenim djelatnostima, te samim tim nisu propisane ni kazne”, rečeno je za “Nezavisne” iz Inspektorata Srpske.
S druge strane, prema odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske, može se zaključiti da zasad nema ništa od definisanja temperatura na kojim se treba obustaviti rad.
“Ovo ministarstvo ne radi izmjene Zakona o zaštiti na radu, a nisu u planu ni u naredne dvije godine”, rekla je za “Nezavisne” Mira Vasić, pomoćnica ministra.
Priznaju i u resornom ministarstvu da u zakonodavstvu Srpske nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima (kao što je velika vrućina), a nije propisano ni pri kojim bi mikroklimatskim uslovima poslodavci trebalo da obustave radove (jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika). Priznaju i apeluju.
“Ministarstvo poziva sve poslodavce Republike Srpske da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika”, rekli su za “Nezavisne” iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske.
Upravo u to ministarstvo prst upiru sindikalci, koji poručuju da je krajnje vrijeme da se ovaj problem riješi.
“Jedino što mi je preostalo jeste da tražim od Ministarstva rada da se propišu najviše, ali i najniže temperature na kojim ljudi moraju prestati raditi. Ne mora to biti izmjena zakona, može biti određeni akt, odluka, kako god hoće neka to nazovu”, rekla je Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS.
U poslovnoj zajednici kažu da je činjenica da su na otvorenom otežani uslovi za rad u ljetnim mjesecima, ali i dodaju da privrednici generalno poštuju apele i preporuke.
“Naravno, postoje i izuzeci. Naš poziv prema svim privrednicima je da zaštite svoje radnike. Svakako, nije dobro ni to što se zbog pojedinih slučajeva stvara slika u javnosti da su svi privrednici takvi”, rekao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.
Dakle, jedino u čemu su svi složni jeste da vrućine nepovoljno utiču na zdravlje radnika. Tokom većeg dijela ovog ljeta, podsjetimo, vrućine su bile nepodnošljive, a u pojedinim lokalnim zajednicama zabilježeni su i rekordi.
Osim toga, 15. avgusta u Banjaluci je izmjereno 40 stepeni, što je samo dva stepena niže nego u Madridu, koji je tog dana bio najtopliji grad u Evropi.
Najtoplije godišnje doba je na izmaku i radnici će uskoro moći da odahnu, ali tek do dolaska zime, koja zna donijeti nepodnošljive minuse, a u Srpskoj nije propisano ni koja je najniža temperatura na kojoj je rad dozvoljen.
Izvor: Nezavisne | Dragan Sladojević
