Vlada Republike Srpske utvrdila je 1. aprila set zakona koji se odnose na povećanje plata u javnom sektoru.
Tako se, kako je ranije najavljeno, povećavaju plate zaposlenih za 10 odsto za sve zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, zaposlene u javnim službama Srpske, zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, u oblasti kulture, zaposlene u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, u institucijama pravosuđa, te organima uprave Republike Srpske.
“Osim toga, policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova se Zakonom o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, po hitnom postupku, utvrđuje pravo na naknadu za težinu, prirodu posla i posebne uslove rada u visini od 30% od osnovne plate. Predmetna naknada se uvodi s obzirom na obavezu policijskih službenika da rade u posebnim uslovima kada su takvi uslovi neophodni za izvršenje poslova i zadataka Ministarstva unutrašnjih poslova”, saopšteno je iz Vlade RS.
Piše da donošenje ovih zakona predstavlja jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u navedenim oblastima.
Ipak, ovim povećanjem su obuhvaćeni i ministri u Vladi Republike Srpske te premijer Radovan Višković.
Kako je pisao “Capital”, Višković će u narednom periodu imati platu od 8.387 KM u bruto iznosu, odnosno oko 5.103 KM nakon što se plate porezi i doprinosi.
Potpredsjednici Vlade Srpske i ministri u ovom sazivu Miloš Bukejlović i Alen Šeranić će imati bruto platu od 7.357 KM, odnosno 4.477 KM neto, dok će ostali ministri, njih 14, imati bruto platu 6.328 KM ili 3.851 KM neto.
Postavlja se pitanje da li su oni u prethodnom periodu svojim angažmanom zaslužili povećanje ionako visokih plata.
Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da se, što se tiče plata ministara i premijera, one vezuju za plate zaposlenih u organima uprave.
“Da li zaslužuju povećanja plate? To najbolje govore građani koji njima iskazuju ili ne iskazuju povjerenje. Što se nas iz Sindikata tiče, oni nisu ispunili svoj zadatak da dobiju to povećanje iz prostog razloga jer smo mi vidjeli da oni apsolutno ne odrađuju svoj posao, već da i ovo povećanje što je sada bilo nije bio rezultat njihovog rada, već izjave predsjednika Milorada Dodika, koji je izašao i rekao da će doći do povećanja”, istakao je Marić.
Dodao je da je Sindikat dva mjeseca prije toga sa Vladom RS vodio razgovore o povećanju plata te da im je rečeno da nema novca i da ne mogu da im izađu u susret.
“Postavlja se pitanje kako je moguće, kad izađe jedan čovjek i kaže biće povećanje, da se onda nađe novac. Ministri apsolutno nisu odradili svoj posao, niti premijer”, kazao je Marić.
Ekonomista Milenko Stanić naglasio je da, prema njegovom mišljenju, ministri i premijer nisu zaslužili povećanje plata.
“Uspostavljen je potpuno pogrešan sistem raspodjele u Republici Srpskoj, i to da javni sektor određuje plate i svoje prihode nezavisno od realnog sektora koji izdržava taj javni sektor. Poslodavci stalno na to ukazuju, da je to nerealno, da oni ne mogu više da plaćaju taj veliki javni sektor sa toliko zaposlenih”, objasnio je Stanić.
Prema njegovim riječima, generalno, plate funkcionera i većine zaposlenih su potpuno iznad plata realnog sektora.
“Što se tiče funkcionera, oni kreiraju jednu takvu pogrešnu politiku i apsolutno ne zaslužuju toliki nivo plata. Osnovni princip u ekonomiji važi da možete povećati plate, ali i budžete srazmjerno povećanju BDP-a. Procjene govore da je rast BDP-a prošle godine iznosio 2,5 ili 2,6 odsto. Ni u jednom slučaju se nije smjelo ići sa povećanjem iznad tog nivoa. Ove odluke nemaju nikakvo ekonomsko uporište. Zbog toga dolazi već do stagnacije naplate direktnih poreza”, istakao je Stanić.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da Vlada Republike Srpske treba da se pažljivo odnosi prema trošenju budžeta.
“Već duže vrijeme privreda zastupa vrlo jasan stav u vezi s pitanjem plata u realnom i javnom sektoru, a to je da nikako ne bi smjelo da plate u javnom sektoru značajno odstupaju. Morale bi da prate one plate koje su u realnom sektoru, odnosno plate koje stvaraju sve uslove da bi se plate u javnom sektoru mogle isplaćivati. Ono što nama smeta jeste da bi trebalo da postoji tačan i jasan odnos između ovih vrsta primanja što se tiče budžetskih prihoda, koji jesu prethodnih godina rasli.”
Naveo je da tokom prošle godine i početkom ove pada privredna aktivnost i broj zaposlenih u privredi.
“Sa bilo kakvim povećanjem javnih rashoda moramo biti veoma oprezni. Možemo doći u situaciju da dođe do pada javnih prihoda, jer se očekuju nove velike krize u Evropi, te bi moglo da bude upitno finansiranje cijele javne potrošnje”, zaključio je Škrebić.
Izvor: Nezavisne