Cookie Consent by Free Privacy Policy website

Novinarka upozorava na rizike zbog izmjena Krivičnog zakonika Srpske

Sankcionisanje uvrede i klevete kao krivičnih djela i drakonske kazne do čak 100.000 KM, koje vode direktno u bankrot – takvu su sudbinu vlasti u Srpskoj namijenile “neposlušnim medijima” i građanima koji “pričaju svašta”.

Uz urušavanje građanskih sloboda u stezanje obruča oko novinara i drugih kritički nastrojenih građana, otvaraju se i brojna druga, ne manje intrigantna pitanja.

Jedno od njih je i gdje su granice  javnog i privatnog i je li ovaj zakon, ako bude usvojen, uvodi u situaciju u kojoj su “snagama reda” odriješene ruke i otvoren put ka teroru?

Da li će se Ministarstvo pravde uspjeti da ubijedi građane da su planirane izmjene Krivičnog zakonika u skladu sa “evropskim standardima”, jer i Njemačka i Švedska, eto, imaju iste takve zakone.

Radmila Žigić, dugogodišnja novinarka i aktivistkinja u borbi za zaštitu ljudskih prava, smatra da inkriminacija klevete ozbiljno ugrožava slobodu medija i donosi strah od zloupotreba i neizvjesnost u rad novinara i izdavača.

Radmila Žigić

Sankcionisanje klevete kao krivičnog djela, dodaje ona, bila bi opravdana samo u situaciji da su mehanizmi zaštite slobode mišljenja i medijskih sloboda u istom nivou sa zaprijećenim krivičnim gonjenjem, što u Republici Srpskoj nije slučaj.

“Porediti nas sa zemljama EU koje su inkriminisale klevetu nije opravdano, ako se ne sagleda i nivo zaštite slobode govora koji u tim zemljama postoji”, kaže Radmila Žigić za “Srpskainfo”.

Dodaje da ne postoje ni dostupna istraživanja ili procjene, koje bi dokazale da su uvrede i klevete u Srpskoj u tolikoj mjeri rasprostranjene i ugrožavajuće pojave, da ih je potrebno kriminalizovati.

“Kriminalizacija znači uključivanje policije i tužilaštva u prostor građanskih sloboda i ona mora da bude zaista opravdana opštim dobrom”, ističe Žigićeva.

Drugi problem Nacrta izmjena Krivičnog zakonika RS, u poglavlju o krivičnim djelima protiv časti i ugleda je, kako ističe Žigićeva, “inicijalna nedorečenost u pogledu razdvajanja privatnog i javnog prostora”.

“Koje situacije i mjesta ima na umu predlagač kada kaže da “ko o drugom iznosi ili prenosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu znajući da je to što iznosi ili prenosi neistina”, pita se Žigićeva.

Da li to obuhvata i privatni prostor, radno mjesto, mjesnu zajednicu, ulicu, kafanu?

“Ako u razgovoru uz kafu sa prijateljima, kažete nešto što je možda neistina i nekoga vrijeđa, da li bi i to bilo krivično djelo? Hoće li policija upadati u kuće, zbog riječi izrečenih u privatnosti doma? Da li je ovo prijetnja privatnoj komunikaciji i ličnim građanskim slobodama”, pita se Radmila Žigić.

Izvor: srpskainfo.com | Autor: Milkica Milojević
7,300FansLike
458FollowersFollow