“Potrošače zanima kada će naše tržište da odreaguje na pojeftinjenje nafte na svjetskom tržištu. Trenutno je barel nafte 113 dolara, a bio je rekordnih oko 130 dolara prije osam dana.”
Ovo kaže Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošča „Reakcija“ iz Banjaluke, a povodom Svjetskog dana potrošača koji se obilježava 15. marta od 1983. godine.
“Prije osam dana barel nafte na svjetskom tržištu koštao je nekih 130 dolara i to je bio vrhunac. Na našem tržištu, recimo u Banjaluci, litar goriva je koštao oko tri marke i nešto. Juče je na benzinskim pumpama gorivo bilo i 3,50 KM. Istovremeno je drastičan pad na svetskom tržištu i danas barel košta 113 dolara, a ima najava da će ići i ispod 100 dolara. Ono što nas u udruženjima potrošača brine jeste zašto se to ne reflektuje na našim benzinskim pumpama. Zašto ne osetimo taj pad? Imali smo samo prije mjesec dana cijenu od oko 100 dolara za barel i gorivo je bilo 2,50 KM. Danas kada smo blizu toga nema naznake da će gorivo pasti na našem tržištu”, objašnjava Srdić.
Srdić kaže da u udruženjima za zaštitu potrošača vide da se nadležni zaista trude da podignu stepen zaštite potrošača na najveći nivo kroz ograničavanje marži i kontrolu.
“Evo, imamo i najavu privremenog ukidanja akciza na gorivo. To je sve dobro, samo bi trebalo malo brže da djeluju i da na terenu budu vidljiviji”, poručuje Srdić.
U Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske kažu da će „cijene goriva postepeno ići dole kad se prvenstveno rasprodaju zalihe po višim ulaznim cijenama“.
“Svakako je vidljivo da je na svim pumpama u Hrvatskoj litar 14 kuna, u Crnoj Gori 1,74 evra itd, što pokazuje da još nema naznaka spuštanja, ali ima naznaka za stabilizaciju što pokazuje berza”, kaže Dragan Trišić, predsjednik Grupacije.
Blagi pad na berzi tokom posljednjih dana i ako se, kako kaže, trend nastavi, već naredne sedmice će se distributeri početi snabdijevati jeftinijim gorivom i automatski, zbog ograničenja marži, spustiti maloprodajne cijene.
“Ulazne cijene diktiraju proizvođači, odnosno rafinerije i veliki trejderi što su najčešće kompanije iz zemalja proizvođača. Tako da je jasno ko u stvari utiče na sve procese, a koji se tiču naftnog biznisa”, dodaje Trišić.
Izvor: srpskainfo.com
