Zbog zastarjelih pravilnika i sporosti u usklađivanju sa propisima Evropske unije po pitanje hrane, ugroženo je zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini.
Ovo se u suštini navodi u Informaciji o problematici implementacije propisa zbog neusklađivanja s EU, a koju je izradila i u Savjet ministara BiH uputila Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine.
“Zastoj u proceduri usklađivanja propisa otvara mogućnost da se u BiH uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi. Razlike u propisima koji su na snazi u zemljama okruženja stvaraju brojne probleme domaćim proizvođačima kako na domaćem i na inostranom tržištu, tako i uvoznicima hrane u BiH”, navodi se u ovoj informaciji.
Naime, u BiH su trenutno na snazi Pravilnik o maksimalnim dozvoljenim količinama ostataka pesticida u hrani i na njoj, te hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla, zatim Pravilnik o prehrambenim aditivima i Pravilnik o dozvoljenim količinama određenih kontaminanata u hrani.
“Kao uzrok neusklađenosti pravnog propisa u BiH sa propisima koji su na snazi u EU, rezultati sprovedenog programa kontrole, u zadnje dvije godine, pokazuju da su određene aktivne materije detektovane u proizvodima u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisanim MRL, dok iste nisu u skladu sa važećim propisima u EU i ne bi se mogle naći na tržištu EU. Naprijed navedeno za posljedicu ima ugrožavanje zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini, stvaranje prepreka za slobodno kretanje hrane, nejednakih uslova na tržištu i isto ima direktan uticaj na funkcionisanje tržišta”, navodi se u informaciji Agencije.
Kada je riječ o prehrambenim aditivima, između ostalog, najaktuelniji primjer problematike sa kojom se trenutno susreće Agencija za sigurnost hrane je prehrambeni aditiv titanov dioksid.
Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) je još 6. maja 2021. godine objavila naučno mišljenje i navela da se ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti.
S obzirom na brojne nesigurnosti zaključila je da se titanov dioksid ne može smatrati sigurnim ako se upotrebljava kao prehrambeni aditiv u hrani.
Glavna funkcija ovog titanovog dioksida je da osigura bijelu boju ili neprozirnost proizvoda, a poseban problem je što se upotrebljava u prehrambenim proizvodima koji su posebno popularni među djecom, kao što su žvakaće gume, slatkiši, čokolade i sladoled, što, kako navode u Agenciji, izaziva zabrinutost u pogledu moguće visoke izloženosti tog osjetljivog dijela stanovništva.
“Slijedom naprijed navedenog, svi proizvodi koji sadrže E-171 ne mogu se više plasirati na tržište EU, dok je to, nažalost, zbog zastarjelog bh. zakonodavstva na tržištu Bosne i Hercegovine još omogućeno”, navodi Agencija u informaciji koja je poslana Savjetu ministara BiH.
Džemail Hajrić, direktor Agencije za bezbjednost hrane, rekao je da su u skladu sa procedurom pripremili informaciju koja će uskoro biti dostavljena Savjetu ministara BiH i da se radi o uobičajenom poslu.
On je rekao da postoji mali zastoj koji može imati negativan uticaj na potrošače, naročito za privredu, jer dosta tih proizvoda koji podliježu pravilnicima se izvozi.
“Imamo sve ažurirano otprilike sa 2021. godinom i od 2021. nismo radili i nije bilo tu nešto pretjerano, ali kontinuirano se dešavaju izmjene i promjene. To su uglavnom tehničke stvari, gdje se mijenjaju određeni nivoi pa tako gdje je bio dozvoljen jedan miligram – sada je nauka rekla da je to 0,9 miligrama”, rekao je Hajrić za “Nezavisne”.
Izvor: Nezavisne
