Brze rijeke i hladna jezera i ovog ljeta odnijeli su desetine života širom Bosne i Hercegovine, a samo tokom proteklog vikenda utopile su se četiri osobe.
Kupanje u Ramskom jezeru u nedjelju je bilo kobno za djevojku A.D. (28) i muškarca A.Ž. (32) iz Hrvatske, dok su iz Plive u Jajcu tokom vikenda izvučena tijela sestrića i ujaka, odnosno mladića A.K. (22) i E.Č. (61).
Tragedije u rijekama i jezerima započele su s prvim toplim danima, odnosno 16. juna, kada se utopio maloljetnik u Jablaničkom jezeru, pa je tako samo do kraja jula od posljedica utapanja ugašeno ukupno 15 života.
Miroslav Mišković, koordinator za rad spasilačke službe Ronilačkog kluba “Buk”, upozorava i naglašava da se uvijek treba odlaziti na uređena kupališta i pridržavati pravila.
“Evropska statistika pokazuje da na svaka dva sata dolazi do sedam utapanja. Naravno, broj utapanja zavisi dosta i od vremenskih uslova. Ovo ljeto je bilo zaista toplo, bili su toplotni talasi, koji su privukli veliki broj građana i posjetilaca na kupališta. Ono što je bitno naglasiti za BiH jeste da je bogata rijekama i to su čiste planinske rijeke koje privlače veliki broj posjetilaca. Osim toga, postoje jezera, imamo i more, jedan dio obale i veliki broj bazena. S obzirom na veliki broj posjetilaca tokom godine, nažalost, dolazi i do nesreća”, kaže Mišković za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, u protekloj godini u BiH je bilo više od 900 intervencija, a, kako objašnjava, najčešće su bile zbog krvarenja koja se javljaju usljed ulaska i izlaska iz vode.
“Dolazi i do smrtnih ishoda. I ove godine imamo povećan broj utapanja, a u taj broj ulaze i nesrećni slučajevi koji nisu vezani za kupališta. Prethodnih dana smo imali nesreću sa migrantima”, podsjeća Mišković.
Prema njegovim riječima, statistika pokazuje da do utapanja dolazi najčešće u poslijepodnevnim časovima kad popusti koncentracija, ali i počne djelovanje alkohola.
“Na pet muškaraca utopi se jedna žena. Utapanje kod djece do 15 godina je drugi uzrok smrtnosti nakon saobraćajnih nesreća”, navodi on.
Na pitanje šta učiniti da se smanji broj nesreća, Mišković navodi da je potrebno obezbijediti spasioce na kupalištima, ali i postaviti znakove upozorenja.
Goran Grahovac, profesor na Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta u Banjaluci, ističe za “Nezavisne novine” da svi reagujemo tek kada se desi problem.
“Ja sam pokušavao da pokrenem akcije u vezi sa gradovima koji imaju između 5.000 i 10.000 stanovnika, da se naprave mali bazeni koji ne koštaju puno para, a koji mogu da se samoodržavaju. To je projekat koji nije skup, a opet može da zahvati cijelu regiju, tako da bismo s tim izbjegli koliko-toliko potencijalna utapanja”, kaže on.
Dodaje da ljudi misle da je nizak vodostaj olakšavajuća okolnost, međutim zaboravljaju na brzinu rijeke ili rupe koje nastaju usljed eksploatacije šljunka.
“Mislim da je rješenje sa bazenima pa ako se spasi i jedan život – neprocjenjivo je”, ističe Grahovac za “Nezavisne novine”.
Zoran Bjeletić, specijalista urgentne medicine u Domu zdravlja Prnjavor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da bi prvenstveno trebalo koristiti kupališta koja su uređena, a izbjegavati neuređena.
“Prije ulaska u vodu prvo se treba, kako se kaže, prekaliti, odnosno pokvasiti noge, ruke, glavu, vrat i zatim postepeno ući u vodu. Treba izbjegavati naglo skakanje, izbjegavati ako je moguće konzumaciju alkohola, uzimanje većih količina hrane prije kupanja… Sve bi to bilo poželjno prije ulaska u vodu”, objašnjava doktor Bjeletić.
Prema njegovim riječima, prilikom ulaska u hladnu vodu dolazi do sakupljanja krvnih sudova i tu postoji veća mogućnost od srčanih udara ili drugih komplikacija.
“Najčešće se desi srčani udar kod naglog rashlađivanja tijela”, ističe on i dodaje da sve osobe koje imaju kardiovaskularna oboljenja treba da budu oprezne.
“Stariji ljudi takođe treba da budu oprezni zbog smanjene otpornosti njihovih krvnih sudova, zatim hronični bolesnici treba da imaju povećan oprez prilikom ulaska u vodu”, navodi specijalista urgentne medicine doktor Bjeletić za “Nezavisne novine”.
Izvor: Nezavisne
