Cookie Consent by Free Privacy Policy website

U zapuštenom pojasu pored Save zasadili kanadsku topolu (Foto)

U zapuštenom pojasu pored Save, gdje se plodne njive decenijama ne obrađuju, Šumsko gazdinstvo Gradiška posadilo je kanadsku topolu. Njihov primjer slijedi sve više mještana.

Šumari su na površini od 30 dunuma, na oglednoj parceli Milava, zasadili 1.200 stabala kanadske topole, a još toliko, na svojim njivama koje su takođe iskrčili, posadili su poljoprivrednici iz Bistrice, Gašnice i Vrbaške.

“Mi smo ovaj projekat, prije sedam godina, započeli na temelju saradnje s Institutom za nizijsko šumarstvo iz Novog Sada. Javno preduzeće “Šume Republike Srpske“ utvrdilo je plan o podizanju brzorastućih šumskih vrsta kojeg uspješno realizujemo. Prvi smo u Republici Srpskoj zasadili oglednu parcelu”, kazao je za Srpskainfo Slavko Španjić, direktor Šumskog gazdinstva Gradiška.

Teren

Gradiški šumari su ovim projektom testirali tri klona kanadske topole, proizvedena u rasadniku JP „Šume Srpske“ u Doboju, a u saradnji i pod nazorom stručnjaka sa novosadskog Instituta za nizijsko šumarstvo. Četvrti klon kanadske topole, takozvani I-124, koji podrazumijeva veći razmak, zasađen je kasnije, na istoj lokaciji, navode u ŠG Gradiška.

“Najteže je bilo pripremiti teren za sadnju jer je to veoma zapušteno područje, koje se dugo ne obrađuje, gdje je bilo mnogo šiblja, korova, panjeva… Ali, bili smo odlučni i uporni da ovaj plan ostvarimo. Vjerovali smo da to može biti od velike koristi našem preduzeću i lokalnoj zajednici, ali poslužiti i kao dobar primjer na širem području”, ističe Španjić.

On kaže da sadnice veoma dobro napreduju te da je ovaj teren, sa mnogo vlage, idealno stanište za topolu.

“Sedam godina ćemo intenzivno održavati zasade, a nakon toga će topole u svom prirodnom ambijentu samostalno napredovati. Za to vrijeme, naš plan je da u pojasu pored Save identifikujemo što više površina u posjedu republičkih i lokalnih javnih preduzeća i Grada Gradiška, da ih potom uredimo i posadimo topolu”, navode u Šumskom gazdinstvu Gradiška.

Efekti

Nenad Hajder, rukovodilac Radne jedinice uzgoj i zaštita šuma u Šumskoj upravi Gornji Podgradci, uvjerio nas je, na terenu, u efekte ovog projekta, u kojem učestvuje od početka.

“Na lokaciju Milava došli smo u zimu 2015. godine i od tada neprekidno traju naše aktivnosti. U proljeće 2016. godine počeli smo čišćenje terena. S obzirom da smo prvi krenuli u ovaj posao, koristeći naučna saznanja novosadskog Instituta za nizijsko šumarstvo, veoma smo zadovolji. Lokalitet je pogodovao topoli, a najbolji uspjeh pokazala je sadnja na razmaku od pet metara – pojasnio nam je Hajder.

Lokalno stanovništvo sve češće slijedi njihov primjer i takođe sadi topole. Vlado Pejić iz Bistrice zasadio je topolu na 15 dunuma.

“Meni se ova ideja dopala i nisam mnogo oklijevao. Okrčio sam plavne njive i zasadio topolu. Ulaganja su u prosjeku 8.000 KM po hektaru, ali se nisam pokajao. Moja topola odlično napreduje”, rekao je Pejić.

Eksploatacija

Podstaći domaće stanovništvo da nas slijedi u ovim aktivnostima bio je jedan od ključnih ciljeva projekta, pojasio nam je Mihajlo Kosović, upravnik Šumske uprave Gornji Podgradci, organizacione jedinice ŠG Gradiška, kojoj pripada navedeno područje.

“Zasad je, sa ekološkog stanovišta, veoma vrijedan. Do skora zapuštene površine sada su primjer uspješnog gazdovanja i brige za prirodu. Svakako, planiramo svake godine povećavati broj sadnica jer za to imamo sve uslove”, kazao je Kosović.

Vrijeme za eksploataciju je minimalno 20 godina, ali u ovom slučaju to nije primarno.

“Osnovni cilj, uređenje zapuštenih parcela, za sada je postignut, mada smatramo da ovaj proces treba da ima dugoročni karakter i da svake godine možemo da se pohvalimo novim zasadom”, kaže direktor ŠG Gradiška Slavko Španjić.

Osim topole, gradiški šumari svake godine u prosjeku pošumljavaju 250 dunuma.

Prve topole

Jugoslovenski Savjetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, zahvaljujući sredstvima iz saveznog budžeta za unapređenje poljoprivrede i šumarstva te saradnji komora poljoprivrednih i šumarskih organizacija, prije 60 godina je pokrenuo projekat sadnje topole na 27 ogleda. Među njima bili su Šumsko gazdinstvo Banjaluka (1961.) i Fabrika celuloze Prijedor, pogon za plantažni uzgoj topola Bosanski Brod (1961.)

Ogledi, u pravilu veličine 10 hektara, imali su za cilj da se novi proizvodni procesi demonstriraju, provjere i preporuče široj praksi, kao i da posluže za praćenje bioloških, tehničko-tehnoloških i ekonomskih pokazatelja u vezi sa primjenjenim procesima.

Izvor: srpskainfo.com | Milan Pilipović
5,905FansLike