Mediji imaju veliki uticaj na kreiranje slike o vlastitom tijelu. Istraživanje koje je sprovela zdravstvena ustanova Florida House Experience pokazalo je da se 88 odsto žena i 65 odsto muškaraca upoređuje sa osobama iz medija. Slično je i sa društvenim mrežama. Oko 68 odsto odraslih osoba obradi fotografiju u nekoj aplikaciji prije nego što je podijeli sa drugima, s namjerom da se predstave u što boljem svjetlu.
Svakodnevno smo preplavljeni sadržajima koji propagiraju trend savršenog tijela, pri čemu se zaboravlja da to u stvarnosti ne izgleda u potpunosti tako. Nameću se ideali ljepote, kao što je lice bez bora, velike grudi i mali struk kod žena, a kod muškaraca istaknuti mišići, često sa tetovažama. Postavljanje nerealnih i nedostižnih normi može da utiče na našu sliku o vlastitom tijelu, posebno u periodu adolescencije.
Slika o vlastitom tijelu predstavlja osjećanja, misli i način ponašanja koji osoba ima prema svom tijelu. U periodu adolescencije tinejdžeri počinju pojačano sagledavati svoje tijelo i stvaraju pozitivnu ili negativnu sliku o vlastitom tijelu. To je period u kojem se većina mladih, u strahu da ne bude odbačena od društva, konformira onome što društvo nametne. Pronalaze svoje idole u pjevačima, glumcima, poznatim influenserima, na koje se ugledaju te ih idealizuju. Međutim, kada se tijelo koje imamo ne uklapa u kalup koji posmatramo kao ideal, dolazi do stvaranja negativne slike o vlastitom tijelu. Negativna slika vlastitog tijela često je povezana sa ozbiljnim mentalnim poremećajima. Poremećaji koji se najčešće javljaju su depresija, anksioznost, poremećaji u ishrani i nisko samopoštovanje. Ovi poremećaji mogu se javiti samostalno ili u kombinaciji.
Samopoštovanje i slika o vlastitom tijelu direktno utiču jedno na drugo – ako vam se ne sviđa vaše tijelo, vaše samopoštovanje biće narušeno. Kako bi svoje narušeno samopoštovanje izgradili, ljudi obično pribjegavaju metodama koje propagiraju osobe koje su idealizovane od strane društva. Te metode obećavaju rezultate za kratko vrijeme, ali mogu da dovedu do ozbiljnih posljedica, kao što su poremećaji u ishrani.
Poremećaji u ishrani često se uzimaju zdravo za gotovo i često im se ne pridaje značaj. Međutim, oni mogu imati velike posljedice po fizički, psihički i socijalni razvoj mlade osobe. Najčešći poremećaji u ishrani su anoreksija i bulimija. Anoreksija je poremećaj u ishrani koji karakteriše niska tjelesna težina te opsesivan strah od dobijanja na težini. Bulimija je poremećaj u ishrani kod koga se patološki pretjeran apetit smjenjuje sa epizodama pražnjenja (samoizazvanom mučninom). Statistički podaci pokazuju da na području Evrope od anoreksije boluje između jedan do četiri odsto žena, a od bulimija jedan do dva odsto. Kada je u pitanju muška populacija, između 0,3 i 0,7 odsto osoba boluje od nekog poremećaja u ishrani.
Još nije poznato da li su mentalni poremećaji uzrok ili posljedica poremećaja u ishrani. Studija koja je sprovedena na više od 2.400 osoba, koje su bile hospitalizovane zbog nekog poremećaja ishrane, otkrila je da se 92 odsto ispitanika borilo sa depresivnim poremećajem, a istovremeno 56 odsto ispitanika i sa poremećajem anksioznosti. Od 56 odsto osoba kojima je dijagnosticiran poremećaj anksioznosti, 20 odsto je imalo opsesivno-kompulzivni poremećaj. Fobije i opsesivno-kompulzivni poremećaji obično prethode poremećaju u ishrani, a panika obično dolazi nakon pojave poremećaja. Ljudi s anoreksijom su skloniji opsesivno-kompulzivnim poremećajima, a često razvijaju kompulzivne rituale, kao što je vaganje svakog zalogaja.
Mediji i društvene mreže imaju značajnu ulogu u stvaranju pogrešne slike o ljudskom tijelu. Pohvalno je to što se u posljednje vrijeme na društvenim mrežama mogu sve više vidjeti fotografije na kojima je predstavljen stvaran izgled muškog i ženskog tijela te što se počinje razgovarati o ovoj temi. Kako je ovaj problem ozbiljan i aktuelan, medijski prostor treba da bude ispunjen sadržajem koji će obrazovati mlade i sadržajem koji će propagirati zdravi način života, bez brzih dijeta i štetnih metoda, koje mogu narušiti, kako fizičko, tako i psihičko zdravlje mladih.
Izvor: Nezavisne | Autor: Jelena Gajić
