Jedete i kad niste gladni? Ne možete da se obuzdate iako je od prethodnog obroka prošlo tek sat? Niste jedini. Davno je dokazano da su stres i ishrana tijesno povezani. Kad smo pod velikim stresom, u hrani pronalazimo sigurnost, utjehu i smirenje. Tad ne jedemo kako bismo zadovoljili fizičku, već emocionalnu potrebu.
Kesica čipsa ili parče čokolade donijeće nam kratkotrajno zadovoljstvo, nakon čega slijedi kajanje. Tako se stvara začarani krug – osjećamo se loše, pa jedemo, pa se onda osjećamo još lošije. Prekidanje veze između hrane i osjećanja prilično je izazovno – evo odakle početi.
Ne budite prestrogi prema sebi
Izbjegavajte samoomalovažavanje onda kad ne uspijete da odolite iskušenjima. Umjesto da iz bijesa što ste prekršili donijetu odluku pojedete još više, budite svjesni da niko nije savršen. Dozvolite sebi mjesto za greške i nemojte se dodatno kažnjavati kajanjem.
Pozabavite se uzrokom problema
Otkrijte šta vas uznemirava i čini anksioznim. Umjesto da probleme rješavate jelom, pokušajte da im otkrijete pravi uzrok. Vodite dnevnik i zapisujte kad šta jedete i kako se u tom trenutku osjećate. Obratite pažnju na obrasce. Idete do frižidera svaki put kada gledate vijesti? Možda je vrijeme da promijenite kanal. Osjećate se usamljeno? Popričajte sa članom porodice.
Uživajte u pripremi i konzumiranju obroka
Praznični period i rad od kuće iskoristite za pripremu omiljene hrane i svega onog za šta inače nemate vremena. Uložite isto vrijeme i pažnju u pripremu i jedenje hrane. Isključite TV, sklonite mobilni i jedite bez ometanja. Dozvolite sebi da zaista uživate u hrani, njenoj teksturi, mirisu, izgledu i ukusu. Dok jedete, koristite sva svoja čula.
Sačekajte da zaista ogladnite
Umjesto da odmah posegnete za hranom, sačekajte da crijeva počnu da vam krče i u međuvremenu misli okupirajte na drugi način. Opustite se uz aktivnosti koje vam prijaju. Plešite ili pjevajte, pješačite ili se bavite nekim ručnim radom, pročitajte neki novi blog, zagrlite i prošetajte ljubimca…
Izvor: B92
