Bez obzira na to što je poljska kolonija u Čelinovcu, kod Gradiške, malobrojna zajednica, ovdje je tokom cijele godine veoma aktivan društveni život.
Osim domaćeg stanovništva i Čelinovčana koji žive u drugim sredinama, ključnu ulogu u tome ima Udruženje Poljaka i prijatelja MAK, formirano 2010. godine.
Tradicionalni Festival poljske kulture i tradicije “Pirogijada” u Čelinovcu, svake godine, prve subote u avgustu, okuplja veliki broj mještana i njihovih gostiju. Ove godine je poseban povod, jer se “Pirogijada” održava 15. put, a Čelinovac obilježava 130 godina od nastanka.
“Pirogijada” se sastoji od tri segmenta, pojašnjavaju mještani.
Prvi je prikaz vjerskog života Poljaka koji sadrži svetu misu i procesiju od Crkve Svetog Mihovila u Čelinovcu do kapele Majke Božije, zaštitnice djece.
Drugi segment čini kulturno-istorijski dio, umjetnički program te izložba fotografija i dokumenata “Poljaci u BiH”.
Izložba je pripremljena u saradnji sa profesorom Danijelom Kopčom, predsjednikom Udruženja Poljaka iz Banjaluke, i čini stalnu postavku u čelinovačkoj crkvi.
Treći segment je predstavljanje i degustacija tradicionalne poljske hrane koja se priprema u Čelinovcu.
U prosjeku, svake godine, na “Pirogijadi”, kaže Marija Buganik, predsjednik Udruženja MAK, pripremaju 1.000 piroga.
Drevnim običajima stanovnici ovog sela predstavljaju život Poljaka u ovom potkozarskom kraju, gdje su se prve porodice doselile 1892. godine, zapisano je u matičnim knjigama župe Nova Topola.
Prvo je naseljena 21 porodica iz Bukovine, a kasnije su doseljene porodice iz Galicije.
“Bukovina je poljoprivredni planinski kraj, porodice su bile brojne, nedostajalo je zemlje za obradu, pa su oni tražili nove krajeve za naseljavanje”, kaže Marija Buganik, veoma posvećena očuvanju poljske kulture, tradicije i običaja.
Na “Pirogijadi” u Čelinovcu bio je etnolog i etnomuzikolog Strahinja Buzadžija.
“Za mene su ovo nova saznanja o postojanju Poljaka na ovom području i njihovim običajima i tradiciji. Ovo je jedna nova perspektiva za dalja istraživanja u etnomuzikološkom i etnološkom smislu”, rekao je Buzadžija.
Čelinovac je osnovan 1895. godine kao kolonija Poljaka iz Bukovine i Galicije. Ovo je prva poljska kolonija na području BiH i jedina u BiH. O životu u Čelinovcu, u svojim putopisima, pisao je isusovac Marćin Čerminski. On je kroz nekoliko misija posjećivao poljske kolonije i pisao o životu kolonista, njihovom napretku u novim sredinama. Centar sela bila je prostorija za molitvu. U prvim danima života na ovim područjima to je bila kuća seoskog kneza Papika.
Godine 1932. izgrađena je crkva, a četiri godine kasnije župna kuća. Prvobitna crkva je građena sa velikim betonskim blokovima. Tokom zemljotresa 1969. godine pojavile su se pukotine na crkvi, pa je 1988. planski srušena, a od istih blokova izgrađena sadašnja.
Na izgradnji crkve radili su mještani. Glavni zidar, bio je Franjo Buganik, kojem je pomagao Rudolf Kozminčuk. Oni su, uz pomoć omladine, izgradili i Omladinski društveni dom.
“Period izgradnje crkve, za vrijeme župnika Karla Višatickog, bio je praznik za cijeli kraj, i svi su se uključivali u rad bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Posebno je bilo veselo prilikom pokrivanja crkve, kada se na radilištu okupio veliki broj mještana i njihovih komšija”, pojašnjava Marija Buganik.
Zaštitnik sela je Sveti Mihovil, kojeg ovdje proslavljaju 29. septembra.
Turističko mjesto
Selo Čelinovac od 2022. godine posjeduje turističku signalizaciju na dva pisma i dva jezika, ćirilici i latinici, na srpskom i poljskom jeziku.
Putokaze su postavili grad Gradiška i Savjet Evrope kroz projekat “Vidljivost nacionalnih manjina”. Godine 2015. kroz isti projekt, postavljeni su putokazi na području grada Gradiška koji vode do objekata i mjesta bitnih za nacionalne manjine grada ovog kraja.
Označeni su vjerski objekti, groblja i sjedište Udruženja Poljaka i prijatelja MAK Gradiška.
Izvor: Nezavisne