Lanjska suša, nedostatak radne snage i generalno smanjenje proizvodnje crvenog luka dovelo je do nestašice ovog povrća na domaćem tržištu, pa građani za kilogram uvoznog moraju da izdvoje i do tri marke.
Na pijacama širom Srpske cijena crvenog luka kreće se od dvije do tri marke po kilogramu, dok je on u marketima nešto jeftiniji.
Predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić kaže za “Glas” da je luk koji se trenutno prodaje po visokim cijenama porijeklom iz Kazahstana.
“Iza nas je sušna godina i umanjeni prinosi, a smanjen je i broj domaćinstava koji se bave tom vrstom proizvodnje i to je najveći problem. Trenutno se zbog toga prodaje uvozni luk, jer našeg više nema, a nema ga ni u Srbiji, Hrvatskoj i u okruženju”, rekao je Ilić, koji se i sam bavi proizvodnjom luka.
Objasnio je da su jesenjski luk prodali i sada čekaju ozimi luk koji dospijeva krajem maja.
“Njegova cijena će biti mnogo jeftinija, a za prognoze kakva će ova godina biti još je rano, ali ćemo svakako dati svoj maksimum da proizvedemo što više i kvalitetnije”, kazao je Ilić.
Objasnio je da je radna snaga ta koja diktira koliko će se luka sijati, a on ga uzgaja na površini od dva hektara, gdje prosječni prinos bude između 40 i 60 tona po hektaru.
Proizvođač iz sela Kukulje kod Srpca Nikola Lakić kaže da je do nestašice luka došlo zbog smanjenja površina u proizvodnji, dok su neke druge kulture povećane.
“Lani je povećana proizvodnja kupusa i lubenica i to se odrazilo na cijenu tih artikala koje su bile znatno jeftinije u odnosu na 2021. godinu”, rekao je Lakić.
Objasnio je zbog čega proizvođači generalno odustaju od proizvodnje.
“Radne snage nedostaje, a proizvodnja sama po sebi je veoma skupa i iziskuje mnogo veća ulaganja u odnosu na druge kulture, pa su se mnogi okrenuli jednostavnijim i profitabilnijim kulturama”, rekao je Lakić.
Ispričao je da planiraju godišnji rast proizvodnje luka do nekih 20 odsto.
“Naše površine su ipak skromne i to će biti ukupno negdje oko 5,5 do šest hektara, širiti se možemo onoliko koliko imamo radnika”, rekao je Lakić.
On je ispričao da je u Srpskoj luka u malim baštama sve manje.
“Nekada je luk u okućnicama bio redovan usjev, a sada u nekim domaćinstvima nemamo ni cvijeće. Ljudi žive ubrzano, na poslu su većinu dana, a neki budu i odsutni po nekoliko dana, te nemaju vremena time da se bave”, rekao je Lakić.
Vrijednost
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH na domaće tržište je tokom januara uvezeno 876.596 kilograma crnog luka, vlasca, bijelog luka, praziluka u vrijednosti većoj od 1,1 milion maraka, najviše iz Holandije.
“Tokom prošle godine u BiH je stiglo 9.671.021 kilograma ovih proizvoda, čija je vrijednost nešto veća od osam miliona maraka. I tada je najviše stiglo iz Holandije”, podaci su UIO.
Izvor: Glas Srpske | Jana Kezić
