Cookie Consent by Free Privacy Policy website

Ljubav prema ljepotanima raskošnih lepeza: Jato paunova advokata iz Rogolja (Foto)

Jato od dvadesetak paunova, za advokata Ljupka Marjanovića i njegovu porodicu u lijevičanskom selu Rogolji, je dugogodišnja ljubav koju međusobno dijele. Ljupko je paunove, ali i druge ptice zavolio u djetinjstvu.

Prvo je nabavio golubove, pa grlice, pripitomio više vrsta šumskih ptica, othranio čak i dva jastreba… U početku je maštao o paunovima, a sve što je u mašti, o čemu se razmišlja i  voli, priča Ljupko, to se najčešće i ostvari. Tako je i kod njega.

“Prvi pokušaji nisu bili uspješni, zato što je veoma teško odgojiti mlade paunove. Moja sestra je, odnekud donijela petoro paunovih jaja, stavili smo ih pod kokošku i, na naše veliko čuđenje i sreću, izleglo se pet paunova. Bdjeli smo nad njima, pazili, hranili i uspjeli ih podići. Od tog jata, nastali su svi ovi paunovi koji se šepure u velikom kavezu”, ispričao je Ljupko.

Zahvalan je roditeljima, mami Radi i ocu Ratku koji su kod kuće i brinu o njegovim ljepotanima. U šumarku, na prostranom i lijepo uređenom imanju, u svojevrsnoj botaničkoj bašti, osim paunova su pitome grlice, morske kokoške, golubovi lepezaneri, dijamantski fazani…

“Sa Ljupkom, ptice smo zavoljeli i nas dvoje, sada penzioneri. Dan nam započinje i završava među paunovima. Trudimo se da budu zdravi, nahranjeni, pratimo ih… To su veoma osjetljive životinje, naročito kada se izlegu, dok su mladi”, priča Ljupkov otac Ratko.

Prije dobijanja perja, dodaje Rada Marjanović, ne smiju pokisnuti jer odmah uginu.

“Od desetak jaja, izlegu se dvoje ili troje. Veoma su osjetljivi, moraju imati apsolutnu pažnju, skloni su bolestima, bez vitamina ne mogu opstati. Jesen, zapravo prelazak jeseni u zimu i zime u proljeće, za njih su kritični periodi”, zaključila je Ljupkova mama Rada.

Ona je ispričala kako je cijelo jato, prije nekoliko godina, bilo ugroženo, da su paunovi oboljeli, a dva uginula.

“Nosila sam ih veterinaru na obdukciju… Tako smo saznali od čeka su oboljeli i kako ih liječiti. Dobili smo terapiju, a moj muž i ja smo svakodnevno, cijelom jatu davali tablete u kljun. Nije to lako, pauna je teško obuzdati, on se brani, bori se, ali nismo odustajali. I uspjeli smo, zato je jato ovako zdravo, u kondiciji”, pojasnila je Rada Marjanović.

I Ljupkovi sinovi Marko i Nikola, kćerka Jelena i supruga Sanja, dijele ljubav prema paunovima.

“I mi, ali i naši prijatelji, svi koji nas posjećuju, fotografišu paunove, raspituju se, dive ljepoti ovih ptica. Pored paunova je najljepši odmor, uživanje… Mnogi pitaju, da li prodajem paunove. Ne prodajem, naravno, oni nisu moj biznis nego ljubav, a ljubav nema cijenu”, priča Ljupko kojeg u stopu, među pticama prati njegov sin Marko.

Kada god dođe iz Banjaluke, gdje živi sa roditeljima, Marko zajedno sa bakom i djedom, prvo ide da vidi kako su paunovi, ali i ostale ptice o kojim zajedno brinu.

Marjanovići su o paunovima, jednoj od najljepših vrsta ptica koje se ističu perjem jarkih boja, gotovo sve poručili.

Paunovi potiče iz Azije i pripadaju porodici fazana.

Mužjaci paunovi su prepoznatljivi po veličanstvenoj predstavi koju izvode šireći rep u raskošnu lepezu,  kada se udvaraju ženkama ili kada love, da bi zaslijepili plijen. Za vrijeme udvaranja glasno klikću, šire rep u lepezu, njime tresu, kao da plešu.

Ženka obično bira mužjaka čija predstava joj se najviše svidi. Ona gradi gnijezdo na tlu gdje snese četiri do šest jaja, na kojima leži četiri sedmice.

Kada se mladi izlegu, vodi o njima računa i ne napušta ih, čak i kada se nađe u bezizlaznoj opasnosti. Sa osam mjeseci mladi započinju samostalan život.

Paun je društvena ptica i nekoliko njih živi u zajednicama. Najčešća zajednica se sastoji od jednog mužjaka i tri do pet ženki.

Paunovi su aktivni od ranog jutra, a u prvi sumrak odlaze na spavanje. Ispuštaju duge i piskave zvukove, a njihov zov se prostire kroz noć sve dok ne krenu tražiti hranu.

Hrane se biljkama, laticama cvijeća, sjemenkama, zrnjem, mekanim korijenjem, miševima, gušterima, manjim zmijama i insektima.

Mitologija o paunu

Mitologija, u paunu vidi sliku plemića, svjetosti i zaštitnika. Paun je takođe simbol ponosa, besmrtnosti i ljepote, zahvaljujući ponosnom držanju i prekrasnim i karakterističnim bojama repa.

Životni vijek pauna u prirodi rijetko prelazi 15 godina, a u kavezima, gdje o njima brine čovjek, mogu doživjeti i 25 godina.

Izvor: srpskainfo.com | Milan Pilipović
7,400FansLike
459FollowersFollow