Cookie Consent by Free Privacy Policy website

Povećana potrošnja građana u Republici Srpskoj, ali ništa bez dijaspore

Zvanična potrošnja građana u Republici Srpskoj ove godine povećana je za oko 216 miliona konvertibilnih maraka u odnosu na prošlu godinu.

Po podacima koje je “Srpskainfo” dobila od Poreske uprave RS, evidentiran promet posredstvom fiskalnih kasa u maloprodaji u Srpskoj u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 2,857 milijardi KM. U istom periodu prošle godine promet je iznosio 2,641 milijardi maraka.

Podsjećamo da je u ovom periodu prošle godine dva i po mjeseca na snazi bio karantnin, a mnogim djelatnostima nije bio dozvoljen rad. Na daljinu su radili gotovo svi izuzev proizvodnje i prehrambenih trgovina. Kafane nisu imale nikakav prihod u tom periodu, dok je značajno pala potrošnja goriva kojem je cijena bila na istorijskom minimumu.

Statistika

Ove godine nije bilo karantina. Dijaspora i dalje ne dolazi kao prije pandemije, dok mi kupujemo kao i prije pandemije. Ali, cijene su ove godine skočile, prije svega hrane i goriva.

Po posljednjim statističkim podacima, u aprilu ove godine cijene su veće za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najviše je poskupio prevoz, i to za 5,6 odsto. Subjektivni osjećaj gotovo svih potrošača je da je život duplo skuplji.

“U odnosu na 2019. godinu, bilježimo rast prometa od oko četiri-pet odsto, a u tom rastu ima koji procenat zbog rasta cijena. Ako se ne varam, Uprava za indirektno oporezivanje je izašla s podatkom da je prihod od PDV veći za oko pet-šest odsto. Vjerujem da je na to najviše uticalo to što su cijene podivljale”, ocjenjuje za Srpskainfo Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS i vlasnik „Krajina klasa“ Banjaluka.

Ugostiteljstvo

Iako su cijene otišle gore, ugostiteljstvo nije dostiglo promet iz 2019. godine, već bilježi pad prometa i do 15 odsto.

“To je zbog nedostatka dijaspore. Ima ih, ali ni blizu kao prije pandemije. Vjerujem da bi se to moglo uskoro promijeniti, jer nas je i Njemačka skinula sa tzv. crne korona liste”, ističe Trivić.

Predrag Duduković, ekonomista, za Srpskainfo kaže da uz sve navedeno treba imati na umu sigurno povećanje finansijske discipline, imajući u vidu pojačane aktivnosti Poreske uprave RS.

Ako poredimo stanje s periodom prije pademije, onda se može zaključiti da se stanje zapravo normalizuje. To se najbolje vidi po podacima iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH o prihodima od indirektnih poreza, koji su u pet mjeseci ove godine veći za oko 735 miliona KM u odnosu na isti period 2019. godine. Iz Uprave za indirektno oporezivanje su saopštili da je u pet mjeseci ove godine prikupljeno 3,940 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza, dok su u istom periodu 2019. godine iznosili 3,205 milijardi KM.

Komšije

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Pale, za “Srpskainfo” ocjenjuje da raspoloživi podaci ukazuju da je došlo do izlaska iz restriktivne faze, a što se ne može tumačiti kao drastičan rast.

Na potrošnju u BiH u popriličnoj mjeri utiču građani susjednih zemalja, a građani Hrvatske su doskora imali primat, što i nije čudno, jer imamo najdužu kopnenu granicu.

Međutim, vlasti Hrvatske su od 1. januara ove godine uveli ograničenje da se u tu zemlju mogu unijeti samo dvije kutije cigareta. Ranije je bilo dozvoljeno deset kutija.

Cigarete su znatno jeftinije u BiH zbog čega su Hrvati svakodnevno prelazili granicu, pa su ujedno kupovali i hranu, točili gorivo… Od početka godine je to znanto manje, što se može vidjeti i po podacima o vrijednosti robe za koju su strani državljani tražili povrat PDV.

Tako je u pet mjeseci ove godine vrijednost robe za koju su tražili povrat PDV duplo smanjen nego u istom periodu prošle godine, kada su granice bile zatvorene dva i po mjeseca.

“I u ovoj, 2021. godini došlo je do značajnog pada broja zahtjeva za povrat PDV od strane stranih državljana. Osnovni razlog je i dalje pandemija, zbog čega je bilo otežano putovanje i prelazak granica. Manji broj dolazaka stranaca u BiH znači sigurno manji broj zahtjeva za povrat PDV-a od strane stranih državljana. Takođe, kao jedan od razloga svakako se može navesti i ograničenje koje je uvela susjedna Hrvatska koje je snazi od početka ove 2021. godine, a to je mogućnost da se u Hrvatsku unesu samo dvije kutije cigareta”, konstatuju u UIO BiH.

Plata nedovoljna za osnovne potrebe

Prosječna plata u Republici Srpskoj u odnosu na prošlu godinu zvanično je veća za 2,8 odsto i iznosi 978 KM.

Savez sindikata pravi računicu o potrošačkoj korpi i posljednji podaci su za februar. Po tome je prosječna sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj u februaru koštala 1.951 KM, a prosječna plata od 984 KM pokrivala ju je sa 50,42 odsto. Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, te odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

Najveći izdaci odnose se na prehranu 735,95 КM, za stanovanje i komunalne usluge 591,2 КM, te za tekuće održavanje domaćinstva 105,75 КM.

Izvor: srpskainfo.com | Autor: Tijana Grujić
5,905FansLike