Cookie Consent by Free Privacy Policy website

Za 10 godina u Srpskoj otvorene 373 nove kladionice

Srpska je trenutno “bogatija” za 373 sportske kladionice nego prije deset godina.

Iako je, istina, u proteklih nekoliko godina zabilježen pad broja uplatno-isplatnih mjesta, poređenje sa 2012. godinom pokazuje da kladioničari danas ipak imaju mnogo više lokacija za klađenje nego deceniju ranije.

Naime, iz Republičke uprave za igre na sreću za “Nezavisne” je potvrđeno da je u RS 2012. godine bilo 469 uplatno-isplatnih mjesta, u 2017. godini 953, a u ovoj 842.

Tumačeći ove podatke, iz Asocijacije legalnih priređivača igara na sreću (ALPIS) kažu da je novi zakon, koji tretira ovu oblast, u proteklim godinama smanjio broj uplatno-isplatnih jedinica.

“Neupitno je da su mnoge kompanije, nakon donošenja novog Zakona o igrama na sreću u Republici Srpskoj, revidirale svoja poslovanja na ovom tržištu i zbog određenih nepovoljnih aspekata navedenog zakona, u smislu povećanja poreskih davanja, dvostrukog oporezivanja, itd., odlučile da smanje obim poslovanja i uplatno-isplatnih jedinica, te, nerijetko, povećaju poslovanje u drugom dijelu BiH i regionu”, navode iz ALPIS-a za “Nezavisne novine”.

Prema zvaničnim informacijama, po broju kladionica prednjače najveći gradovi u Srpskoj.

“Trenutno je najveći broj registrovanih kladionica u Banjaluci, Bijeljini, Istočnom Sarajevu, Zvorniku i Doboju”, rekli su iz Republičke uprave za igre na sreću.

Radnik kladionice u Banjaluci priča da gotovo nema društvenog staleža koji se ne kocka.

“Zvuči nevjerovatno, ali, recimo, penzioner koji je decenijama radio u inostranstvu dobije penziju i sjedne za aparat ili igra takozvani bingo. I ne ustaje do fajronta. Potroši pola penzije. Ja to shvatiti ne mogu, ali tako je. Ozbiljan čovjek, mučio se cijeli život, stekao dobru penziju i onda je spiska na kockanje”, rekao je ovaj radnik.

I to nije jedino iskustvo koje ga je, kako tvrdi, neprijatno iznenadilo tokom višegodišnjeg rada u ovoj branši.

“Kockaju mladi, stari, neobrazovani i visokoobrazovani, kockaju bogati, ali i oni koji nemaju ‘prebijene pare’. Ne znam kako neko može misliti da će svoju besparicu riješiti kockom”, ističe sagovornik.

Drago Vuković, sociolog, redovni profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da ga je iznenadio broj sportskih kladionica koje posluju u Srpskoj.

“Prema mom mišljenju, veliki interes za kladionice je izraz neke krize društva. Ta želja, odnosno nada da se nešto može dobiti na kladionici, a što se nekome i dogodi, jeste zapravo bježanje od sučeljavanja sa stvarnim problemima. Kladionice i igre na sreću, generalno, ukazuju na nivo životnog standarda, odnosno nedostatak novca. To je jedna lažna hrana”, istakao je Vuković.

Prema njegovim riječima, ako uzmemo u obzir mogućnost dobitka, u pitanju je nada koja nas više udaljava nego što nas približava rješavanju problema.

“Trebalo bi da razvijamo promociju rada, da mlade ljude privolimo da rade. Ali mi, generalno, nemamo taj pristup, ne razvijamo kulturu rada – da mladi ljudi znaju da je rad osnova života, da bez radnih navika, odnosno struke, ne možemo da budemo uspješni ljudi”, naglasio je Vuković za “Nezavisne”.

Izvor: Nezavisne
7,200FansLike
440FollowersFollow