Visoka temperatura vazduha može da ugrozi zdravlje i sasvim zdravih, a posebno osoba sa hroničnim bolestima i djece, pa iz banjalučkog Doma zdravlja navode da bi građani obavezno pri izlasku u takvim uslovima trebali da nose flašicu sa vodom, široku pamučnu odjeću, šešire i sunčane naočale.
Kada su u pitanju osobe sa prisutnim hroničnim oboljenjima, visoka temperatura vazduha, kako navode ljekari, posebno ima uticaja na osobe sa bolestima disajnih puteva – hronična opstruktivna bolest pluća i astma, gdje može doći do otežanog disanja, bronhospazma i pojave nadražajnog kašlja.
Doktori banjalučkog Doma zdravlja navode da takođe trpi i kardiovaskularno zdravlje.
“Zbog vazodilatacije dolazi do pada krvnog pritiska, a dehidratacija može pospješiti zgrušavanje krvi i pojavu tromboze lokalno. Često se javljaju otoci potkoljenica zbog zaostajanja tečnosti u donjim dijelovima tijela”, navode doktori banjalučkog Doma zdravlja.
Kada je organizam izložen ekstremno visokoj vanjskoj temperaturi, ljekari ističu da dolazi do naglog prekomjernog povećanja temperature tijela što dalje dovodi do toplotnog udara.
“Organizam tada ne uspijeva znojenjem održati normalnu temperaturu tijela”, kažu ljekari.
Oni dodaju da su simptomi koji upućuju na toplotni udar porast tjelesne temperature preko 39 stepeni, crvena, vruća i suva koža, bez znakova znojenja, ubrzan puls, ubrzano i plitko disanje.
Doktori banjalučkog Doma zdravlja kažu da se može javiti glavobolja, mučnina i povraćanje, te da osoba može biti uznemirena, zbunjena, te da može doći i do gubitka svijesti.
Kada se posumnja na toplotni udar, ljekari kažu da osobu treba smjestiti u prostoriju koja je klimatizovana, a ako to nije moguće, treba je premjestiti u hlad i odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Dok se čeka stručna pomoć, doktori navode da je potrebno što prije sniziti temperaturu tijela – poželjno ispod 38 stepeni.
“Osobu treba osloboditi od viška odjeće, rashlađivati je lepezom ili nečim drugim. Nakvasiti majicu ili ručnik hladnom vodom i stavljati obloge, poželjno je i tuširanje mlakom vodom. Davati dosta tečnosti, vode ili voćnih sokova”, savjetuju doktori banjalučkog Doma zdravlja.
Oni ističu da se ne preporučuju davati gazirana pića i alkohol, a ako je osoba bez svijesti potrebno je staviti je u bočni položaj.
“Da ne bi došlo do toplotnog udara i drugih neželjenih komplikacija zbog izloženosti visokoj vanjskoj temperaturi potrebno je da građani vode računa o ponašanju u takvim, po organizam rizičnim, vremenskim uslovima. Trebalo bi da se ne izlažu suncu tokom sredine dana. Vanjske poslove i šetnju poželjno je planirati i praktikvati rano ujutru ili uveče”, kažu doktori.
Doktori navode da se ne treba izlagati suncu u periodu od 10.00 do 17.00 časova.
Pri izlasku vani, doktori banjalučkog Doma zdravlja, navode da je potrebno prilagoditi odjeću da bude lagana, poželjno pamučna, široka i svijetlih boja.
Savjetuje se se korištenje šešira sa širokim obodom i sunčanih naočara, kao i da se uvijek nosi flašica vode sa sobom.
Inače je kako navode doktori neophodno uzimati veće količine tečnosti dnevno – vode i voćnih sokova i da ne treba čekati osjećaj žeđi, nego tečnost uzimati svaka jedan do dva sata, a djeci davati i češće.
Doktori savjetuju da se ne koristi alkohol i gazirana pića, te preporučuju laganiju hranu, sa puno svježeg voća i povrća, kao i da se često rashlađuje tuširanjem ili kupkama u mlakoj vodi.
Doktori banjalučkog Doma zdravlja napominju i da izloženost parkiranog automobila suncu u kratkom vremenu dovodi do postizanja veoma visoke temperature u automobilu.
“Kada je vanjska temperatura vazduha visoka, za samo nekoliko minuta, temperatura u parkiranom automobilu može dostići i 50 stepeni. Djelimično otvoren prozor ili parkiranje automobila u hladovini ne pruža pouzdanu bezbjednost za ostavljanje kućnih ljubimaca u automobilu, a pogotovo ne djece”, navode doktori Doma zdravlja.
Oni naglašavaju da dijete ne treba ostavljati samo nikada u automobilu, ističći da boravak u parkiranom automobilu dovodi do povećanja temperature tijela, a kod djece temperatura tijela raste tri do pet puta brže nego kod odraslih osoba.
“Organizam se znojenjem bori da očuva normalnu temperaturu tijela, ali taj mehanizam nije dovoljan na visokoj temperaturi u automobilu. To može dovesti do toplotnog udara i smrtnog ishoda”, zaključili su ljekari.
Osim djece, doktori kažu da su u riziku od toplotnog udara starije i zdrave osobe izložene teškom fizičkom radu na visokoj temperaturi, kao što su građevinski radnici i poljoprivrednici.
Izvor: RTRS
