Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik svjedočio je danas u Okružnom sudu Banjaluka u nastavku suđenja bivšem premijeru RS Aleksandru Džombiću.
Džombić je optužen za zloupotrebu službenog položaja, odnosno malverzacije u vezi dodjele kredita od 19,4 miliona KM zvorničkom preduzeću “Energolinija”, firmi iz grupacije “Birač”, iako je znao da je ta firma prezadužena.
Dodik je uvjeren da će se ovaj iznos vratiti, a u izjavi novinarima po izlasku iz sudnice, podvukao je da je “siguran da nije bilo malverzacija kada je kredit odobravan”.
U optužnici protiv Džombića se navodi da je on, svjestan svog uticaja, iskoristio položaj i ovlaštenja i u maju 2012. godine godine, kršeći odredbe zakona i zanemarujući kreditnu (ne)sposobnost “Energolinije”, kao i mišljenje Centra za upravljanje rizicima Investiciono-razvojne banke RS, potpisao odluku da se iz sredstava Evropske investicione banke kroz projekat za kreditiranje malih i srednjih preduzeća, ovoj zvorničkoj firmi dodijeli sporni iznos.
Novac je samo djelimično, u iznosu od oko deset miliona KM, iskorišten za tražene investicije, odnosno izgradnju kotla za prelazak sa gasa na čvrsto gorivo, a ostalo je iznijeto iz BiH.
“Energolinija” je kredit otplaćivala svega par mjeseci, a onda ga je na sebe preuzela “Alumina”, kao jedan od jemaca, i plaćala ga do decembra 2014. godine.
Dodik je govorio o značaju grupacije “Birač”, kojoj pripadaju sestrinske firme “Energolinija”, “Alumina”, “Alusil” i druge, te naveo da je to najvažniji privredni subjekt ne samo u zvorničkoj regiji nego cijeloj Republici Srpskoj.
Razgovori o privatizaciji “Birača” započeti su u vrijeme dok je Dodik prvi put bio predsjednik Vlade RS, i kompanija je tada bila devastirana.
“Birač” je u međuvremenu prodat biznismenima iz Litvanije.
“Borio sam se sa saradnicima da se taj privredni sistem sačuva. Nije bilo važno ko je vlasnik, nego da se očuva privredna aktivnost”, rekao je Dodik.
Govoreći o spornom kreditu, Dodik je kazao da se “nije moglo znati da li će i kako će litvanski vlasnici zloupotrijebiti sredstva”.
“Kada smo to uvidjeli, učinili smo sve da istrgnemo “Birač” iz njihovih ruku. Kredit je odobren iz sredstava Evropske banke i oni su bili supervizor. “Birač” i danas radi, iako je u stečaju. Ponosan sam što sam bio dio grupe ljudi koji su sačuvali privrednu aktivnost tamo. Tamo je i danas zaposleno 1.500 ljudi koji primaju natprosječne plate. Da nije bilo našeg prisustva, otišao bi u likvidaciju”, rekao je Dodik u sudu.
Na pitanje tužioca Radenka Jankovića da li mu je poznato da su kreditna sredstva nenamjenski trošena, Dodik je odgovorio:
“Kasnije sam čuo. Zato smo i učinili sve da otrgnemo “Birač”. Nismo mogli prihvatiti takvo ponašanje vlasnika iz Litvanije i prekinuli smo saradnju sa njima”, izjavio je Dodik.
Na konstataciju da kredit nikada nije u cjelosti isplaćen, osim što ga je jedno vrijeme plaćala “Alumina” kao jemac, a dospjeli iznos sa kamatama narastao na iznos od preko 20 miliona KM, Dodik je kazao:
“Mislim da taj kredit nije izgubljen i da će biti regulisan”, rekao je.
Po izlasku iz sudnice, Dodik je na pitanja novinara izjavio da je uvjeren da će se kredit vratiti.
“I u sudu sam rekao da je bilo ljudi koji su spremni da kupe taj kredit i vrate državi, a onda borbom kroz stečajni postupak ostvare neka prava. To govori da to nije izgubljen novac i naći će se načina da se to uradi. U to sam potpuno siguran, kao i da nije bilo malverzacija kada je odobravan. Aktivnosti “Birača” govore da su sva ulaganja i napori koje smo činili, bili ispravni. To je danas jedno od najboljih preduzeća u RS, pa čak i BiH, bez obzira što radi u uslovima stečaja. Vjerujem da će se stečajni postupak brzo završiti”, rekao je Dodik.
Na suđenju Džombiću juče su saslušani ministar energetike i rudarstva Petar Đokić i bivši ministar ovog resora Željko Kovačević. Prije nekoliko dana, takođe u odbranu Džombića, svjedočio je aktuelni predsjednik Vlade RS Radovan Višković.
U aprilu su se kao kao svjedoci u sudnici pojavili nekadašnji ministar finansija u Džombićevoj Vladi Zoran Tegeltija (danas predsjedavajući Savjeta ministar BiH) i tadašnja direktorka IRB-a Snežana Vujnić.
Izvor: Mondo
