Cookie Consent by Free Privacy Policy website

Srpčanka Gordana Ivković nastavlja tradiciju zmijanjskog veza

Da nikad nije kasno pronaći hobi ili naučiti novu vrstu ručnog rada, dokazuje svojim primjerom Srpčanka Gordana Ivković, koja je još u mladosti heklala i bavila se vezom, ali je tehnike zmijanjskog veza savladala samostalno prije tri godine.

Kako kroz osmijeh kaže za “Nezavisne novine” ova simpatična i vesela penzionerka, zanimanje za zmijanjski vez javilo se nakon što je prije tri godine osnovano Udruženje žena Srbac.

“Ja sada imam 68 godina, ali kada sam bila mlađa, sva moja generacija je znala da veze, hekla, plete. I još kao mlada srednjoškolka voljela sam ručni rad, a kako bi to sada mladi rekli, to je bilo aktuelno i popularno. Tada nije u našim krajevima bio zastupljen zmijanjski vez, nije bilo tih šema i primjera tog rada. Kasnije su me stigle obaveze, život je krenuo drugim putem i malo sam i zapostavila vez i ručne radove. Srećom, prije tri godine smo dobili svoje udruženje, koje je okupilo žene sa različitim hobijima i zaduženjima, i da se ne bismo ponavljale u našim radovima i zaduženjima, ja sam se opredijelila za zmijanjski vez”, priča Ivkovićeva.

Kako ističe, pratila je radove drugih udruženja, pronalazila inspiraciju na internetu i od žena koje se već godinama bave tom vrstom ručnog rada.

“Što sam više istraživala o ovoj tehnici veza, tako sam se i edukovala, učila o našoj tradiciji i kulturi sa Zmijanja. Radila sam po šemama, prvo manje slike i motive, tako da sam se usavršila i ovaj motiv se može naći na skoro svim predmetima u lokalu našeg udruženju žena sa porukama izvezenim ovom tehnikom ‘Pozdrav iz Srpca’. Rad na zmijanjskom vezu zahtijeva visoku koncentraciju, i nema tu puno filozofije, radi se po dobro poznatoj i tradicionalnoj tehnici krstić po krstić”, objašnjava ova ponosna majka i baka petoro unučića, tri unuka i dvije unuke.

Dodaje da je zmijanjski vez prava umjetnost, a radi se na bijelom platnu tamnoplavim koncem i uz šemu, koja joj je velika pomoć.

“Voljela bih da se više mladih zainteresuje za vez i ručni rad i da očuvamo ovu lijepu tradiciju za naše buduće naraštaje. Oduševila sam se kada je prošle godine Dajana Šnjegota, koja je predstavljala BiH na takmičenju Miss Earth, koje se održavalo na Filipinima, odnijela sliku sa motivom zmijanjskog veza i sa porukom iz Srpca, te je predstavila dio naše tradicije i kulture u ovoj dalekoj ostrvskoj državi”, kaže Ivkovićeva.

Dodaje da se redovno održavaju radionice na kojima članice uče tehnike zmijanjskog veza.

“Planiramo da predložimo i školama da se uključe u rad naših radionica, ako bude zainteresovanih učenica, da znaju da imaju mjesto gdje mogu da nauče ručni rad, a i mi smo sve spremne da držimo radionice i u školama. Primijetila sam da nam na sajmovima prilazi dosta mladih djevojaka i raspituju se za ručni rad. To je i cilj i želja svih naših članica – da ostane da živi naša tradicija i kultura. Samim tim što je zmijanjski vez uvršten na listu nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a, treba da budemo ponosni što je ovo kulturna baština prepoznata i u svijetu. Ponekad mi se čini da stranci više cijene naš ručni rad od nas samih. Zmijanjski vez treba još više afirmisati u svim krajevima Srpske”, smatra Ivkovićeva.

Dodaje da njene radove često kupuju naši ljudi koji žive i rade u inostranstvu, tako da su, osim na dalekim Filipinima, njeni radovi pronašli dom i u Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, ali i Americi.

Zmijanjski vez predstavlјa posebnu tehniku koju su praktikovale žene na području Zmijanja, pored Banjaluke. Plave niti na bijelom platnu i geometrijski oblici prepoznatljiva su karakteristika ovog veza, koji je i pored raznih transformacija zadržavao autentične karakteristike, a 2014. godine uvršten je na listu nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a.

Izvor: Nezavisne
7,300FansLike
457FollowersFollow