Za Zavičajno odjeljenje Narodne biblioteke u Gradišci kažu da je “biblioteka u malom“ jer prikuplja svu građu koja se tematskom, autorskom i izdavačkom djelatnošću veže na Gradišku i njene stanovnike.
Zavičajno odjeljenje Narodne biblioteke u ovom gradu formirano je 2002. godine.
Ovo su prve informacije, dobijene praktično na pragu od ljubazne profesorice Milene Grbić, bibliotekarke u ovom odjeljenju.
Zavičajno odjeljenje obuhvata: preko četiri hiljade knjiga; novina i časopisa vezane za Gradišku i njenu okolinu, zatim neknjižnu građu, odnosno plakate, pozivnice, fotografije.
“Česti posjetioci Zavičajnog odjeljenja su studenti, profesori, penzioneri. Jedni dolaze iz profesionalnih potreba, kojima ovaj fond, zbog širokog spektra oblasti koje obuhvata, predstavlja dragocjen izvor informacija o gradiškom kraju, a drugi iz nostalgičnih razloga. Oni iščitavajući tekstove o Gradišci, prelistavajući stare razglednice ili fotografije prisjećaju se dobrih starih vremena”, kaže profesorica Grbić.
Legati krase Zavičajno odjeljenje
Značajno mjesto u Zavičajnom odjeljenju pripada legatima koji se čuvaju kao posebne cjeline. Veoma je dragocijen legat porodice Čubrilović od 957 knjiga, legat profesora Cvjetka Bulovića sačinjen od 250 naslova, književnika Pante Stevića od stotinu knjiga i legat profesorice Radane Stanišljević.
“Zavičajno odjeljenje na svojim policama njeguje i čuva tradiciju i istoriju o Gradišci i njenim stanovnicima. Publikacije koje su svojim sadržajem vezane za temu Kozare i ratnih dešavanja na ovim prostorima u Drugom svjetskom ratu su najvećim dijelom zastupljene u ovom odjeljenju pa na tu temu imamo poeziju, romaneskne prikaze ovog dijela istorije, dokumentarnu građu, poput građe o Jasenovcu, statističke i druge podatke”, rekla je Milena Grbić.
Gradiški velikani u Zavičajnom odjeljenju Narodne biblioteke Gradiška
Mnogobrojne knjige i publikacije štite od zaborava ovdašnje velikane kroz istoriju.
Profesorica Grbić navodi Vasu Vidovića, Veljka, Branka i Vasu Čubrilović, Radovana Vulina, Veseljka-Vesu Radumila, Mladena Sabljića, Dragoju Lukića, Dušana Subotića, Jovana i Darinku Malić, Ines Todić, Ljubicu Stefanović, Radu Mihaljčić…
“Ne smijemo zaboraviti ni njih, a ni one koji su o njima pisali i pišu. Među najzastupljenijim autorima su: Cvjetko Bulović, Mladen Oljača, Vasilije Karan, Dušanka Kužet, Nebojša Ivaštanin, Zorica Turjačanin, Nedeljko Ninković, Stevka Kozić-Preradović, Danilo Karapetrović, Rade Mihaljčić Bojan Vujičić, Đorđe Mikić”, kaže Milena Grbić.
Zavičajno odjeljenje je i mjesto okupljanja lokalnih autora i stvaralaca. Biblioteka često organizuje promocije djela zavičajnih autora, druženja sa zavičajnim piscima, izložbe na zavičajne teme i druge slične manifestacije. U toku je i digitalizacija zavičajne zbirke, čime će se omogućiti brz protok i dostupnost informacija u svakom momentu.
Radi se i na formiranju hemeroteke, odnosno zbirke novinskih isječaka koja će biti od važnosti i za odjeljenje i za korisnike, odnosno čitaoce. Zavičajno odjeljenje na najbolji način promoviše kulturnu baštinu lokalne sredine.
Izvor: mojagradiska.com | Autor: B.Grgić
